EUROPSKA NOĆ ISTRAŽIVAČA Evo što vas sve čeka 29. rujna u Zadru

Zadnji petak u rujnu rezervirajte za Europsku noć istraživača koja će se istodobno održati u 26 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku!

Za one koji još ne znaju, organizacija Europske noći istraživača glavna je aktivnost projekta Reconnect science with the blue society – Blue-connect, koji za cilj ima predstaviti najnovija znanstvena otkrića na razumljiv i zabavan način, približiti istraživački rad javnosti i pokazati utjecaj znanosti na naš svakodnevni život.

Kao i prošle godine, istraživači su za sve posjetitelje pripremili bogat i zanimljiv program koji uključuje edukativne i kreativne radionice, predavanja, eksperimente, izložbe, kvizove i igre.

Kako izgleda postati istraživač na jedan dan, moći ćete saznati na popularnim gradskim lokacijama u pet mediteranskih gradova:

PULA: Fakultet prirodnih znanosti u Puli, Zagrebačka 30

Tijekom Europske noći istraživača ove godine će biti predstavljeni organizmi čija se prisutnost povezuje s klimatskim promjenama (rebraš morski orah), organizmi koji su osjetljivi na promjene bioloških čimbenika uslijed klimatskih promjena (puževi, školjkaši, koralji i sl.) te će biti predstavljeni termofilni rakovi – crvenopjegava rakovica i kosmati rak samac, koji su sve prisutniji u sjevernom Jadranu uslijed globalnog zagrijavanja.

Izdvajamo sljedeće radionice:

– Klimatske promjene: More danas i za 50 godina. Prikazat će se dvije situacije prikaza stanja mora i organizama u njemu kakva je ona danas te predikciju koja će se vrlo vjerojatno dogoditi za 50 godina od danas (promjene ekoloških čimbenika; pH, temperatura i salinitet) te kako će navedeno utjecati na organizme koji izgrađuju kućice, ljušture i skelete.

– Priča o invazivnom rebrašu morskom orahu: Žive jedinke bit će prikazane u jednom malom kreisel bazenu (5 L). Za ovu nam je radionicu potreban kreisel bazen te će biti potreban i mikroskop na kojem će biti prikazana njihova hrana. Bit će prikazano i koliko litara morske vode ova vrsta profiltrira u 1 sat. Osim toga, prikazat će se i koliko jajašaca jedna jedinka ove vrste proizvodi tijekom razmnožavanja.

– Posjetitelji s juga: U radionici će biti prikazani crvenopjegava rakovica i kosmati rak samac kao primjeri vrsta koje se s južnog Jadrana sele prema sjevernom Jadranu zbog zagrijavanja mora.

– Plastik is not fantastic: Prikazat će se razni oblici plastičnog otpada pronađeni na moru, morskoj obali, ali i u organizmima. Tijekom radionice bit će objašnjeno podrijetlo plastičnog otpada te koji su sve mogući načini njegova unosa u more.

RIJEKA: Exportdrvo

Rijeka će svoje istraživače, kao i prethodne godine, ugostiti u Exportdrvu na riječkoj Delti. U realizaciji programa sudjeluje gotovo stotinu znanstvenika s 10 sastavnica Sveučilišta u Rijeci, na 19 znanstvenih postaja.

Posjetitelji će i ove godine imati priliku sudjelovati u brojnim zanimljivim eksperimentima, interaktivnim radionicama, igrama, edukativnim izložbama, predavanjima i drugim aktivnostima, kroz koje će se na razumljiv i zabavan način predstaviti najnovija znanstvena otkrića i dostignuća.

Što nas razlikuje od banane?, Što vinske mušice rade u laboratoriju?, Kako nastaju galaksije?, Što je fluorescencija te kako se koristi u medicini?, Zašto dolazi do poplava?, Kako funkcioniraju bespilotne letjelice?, Kako različite stvari iz naše okoline izgledaju kada ih povećamo desetke tisuća puta?, Zašto vam se noge pokreću i tko im to nalaže?, Kako prikupljati energiju okoline i njome napajati male uređaje?, samo su neka od pitanja na koja ćete moći dobiti odgovore tijekom održavanja Noći istraživača u Rijeci.

Lani je, unatoč nezapamćenom kišnom tjednu i poplavama u Rijeci, zbog kojih je manifestacija čak i odgođena za jedan dan, posjećenost bila iznimno velika te je popularno-znanstvene sadržaje u Exportdrvu popratilo više od 1300 posjetitelja. Nadamo se da će Rijeku ove godine zaobići sve vremenske neprilike te da će ukupni broj posjetitelja ovog edukativno-zabavnog događanja biti još i veći.

ZADAR: Sveučilište u Zadru – obnovljena zgrada stare Tehničke škole, Sveučilište u Zadru – Pomorski simulator, Riva ispred Sveučilišta u Zadru, Trg pet bunara, Trg Petra Zoranića, Poljana Šime Budinića, Pomorska škola Zadar, Kazalište lutaka Zadar

Zadnjeg petka u rujnu zadarski poluotok postaje učionica i laboratorij na otvorenom. Znanstvenici Sveučilišta u Zadru, zajedno sa svojim kolegama iz brojnih zadarskih škola i vrtića, pripremili su raznolik program povodom ovogodišnje Europske noći istraživača: puno zanimljivih eksperimenata, igara, radionica, kvizova, natjecanja i brojnih drugih aktivnosti, njih preko 60.

Djeca, mladi, ali i odrasli, svoje će istraživanje započeti u obnovljenoj Tehničkoj školi. Tamo će moći mjeriti, snimati, digitalizirati i raditi sve drugo što znanstvenici rade. Moći će istraživati plemenite periske i jezične frazeme, a pri izlasku iz zgrade imat će priliku zastati i pogledati zvijezde i planete. Laganom šetnjom uz bedem, stići će do sljedeće postaje svog istraživačkog puta. Na Trgu Pet bunara i Trgu Petra Zoranića čekat će ih mnoštvo znanstvenih i glazbenih iznenađenja, koja će trebati detaljnije analizirati. Ako se nakon toga odluče krenuti dalje prema Poljani Šime Budinića, iznenadit će ih zabavna igra u znanstvenom parku; a ako krenu prema moru, moći će napraviti đir brodom u Pomorskom simulatoru. U Pomorskoj će školi naučiti nešto o zaštiti mora i morskog ekosustava, u Kazalištu lutaka će pogledati predstavu, a ispred Sveučilišta na Rivi će ih dočekati podmornica kojom će istraživati dubine Jadranskoga mora. Zadarski muzeji će također otvoriti svoja vrata tijekom ove noći pa će posjetitelji imati priliku istraživati blaga koja se u njima čuvaju.

Pozivamo sve znatiželjne istraživače – male i velike, mlade i one malo starije – da s nama 29. rujna zakorače u nevjerojatan svijet znanosti.

SPLIT: Prokurative, Francuska alijansa i Pravni fakultet

Istraživači Sveučilišta u Splitu i projektni partneri s triju istraživačkih instituta: Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Mediteranskog instituta za istraživanje života i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, i ove su godine pripremili niz zanimljivih aktivnosti na više od 30 štandova:

Zanima li vas kako trenutačno zamrznuti vodu?, Kako napraviti dugu u čaši?, Zašto ne biste naučili sami izraditi nevidljivu tintu?, Kako sok crvenog kupusa može poslužiti kao indikator i za kiseline i za lužine?, Mogu li mora i oceani pružiti odgovor na rastuću potrebu za opskrbom svježom vodom primjenom tehnologije desalinizacije?, samo su neka od pitanja na koja možete dobiti odgovor kroz zabavne i jednostavne pokuse i radionice.

Imat ćete priliku saznati koja je poveznica između forenzike i očuvanja biološke raznolikosti i zaštite divljih životinja te koje predmete iz svakodnevne upotrebe možemo iskoristiti za prikupljanje otisaka prstiju. Okušajte se u forenzičkom radu i saznajte na koji način forenzičari identificiraju krivolovce pomoću bioloških tragova i što je potrebno za otkrivanje, vizualizaciju i dokumentiranje otisaka prstiju.

Otkrijte razlike između dronova, što su to podvodni dronovi i kako se mogu koristiti u eko akcijama čišćenja podmorja, i koja je primjena robotske ruke drona.

DUBROVNIK: Sveučilište u Dubrovniku, Ćira Carića 4

Znanstvenici Sveučilišta u Dubrovniku pripremili su niz interaktivnih radionica:

– Od pjata do vrata – okušajte se u izradi malih predmeta od smjese dobivene iz ljuštura mušula i kamenica;

– Plovim brodom pažljivo i more čuvam marljivo! – imat ćete priliku upravljati brodskim uređajima te voditi navigaciju broda i na taj način osjetiti kompleksnost zadataka s kojima se svakodnevno susreću časnici na brodovima;

– Zaronite s nama u svijet podvodne robotike – upoznat ćete se s podvodnim robotima, njihovim radom, senzorima i algoritmima koji ih pokreću;

– Zakiseljavanje mora – što zapravo znamo? – zanima li Vas što se događa s ljušturama i kućicama morskih organizama kada pH mora postane prenizak?;

– Kako znanost može biti zabavna – bojanjem različitih otopina određivat ćete njihovu kiselost i naučiti kako se boje koriste u laboratorijskim istraživanjima;

– Rani razvoj ježinaca –vidjet ćete kako su ježinci modelni organizmi za provođenje različitih biokemijskih, toksikoloških, ekoloških i molekularnih studija.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...