BISTAR KAO SUZA Pogledajte kako je nekad izgledala Vruljica! U 19. stoljeću zvala se – borova šumica

Cijeli se Zadar ovih dana digao na noge zbog parka Vruljica u kojemu je za ovu subotu zakazan i prosvjed. Istražujući kako je Vruljica izgledala nekad, pronašli smo staru fotografiju iz 19. stoljeća na kojoj se vidi i naziv ovog parka –  “Bosco dei Pini” ili borova šumica.

Potok je širok i bistar i na njemu se igraju djeca, a u pozadini se vidi današnja Liburnska obala. Na stranicama Nasada  zanimljiv je i opis povijesti ovog parka u kojemu se navodi kako je od svih zadarskih perivoja izvan stare gradske jezgre Perivoj Vrulja  bio važan zbog, kako mu i ime kaže – izvora vode.

– Kako je u Dalmaciji tekuća slatka voda rijetkost, ovaj perivoj ima veliku vrijednost zbog većeg broja vrulja na malom prostoru. One tvore potočiće što se pedesetak metara pred utok u more spajaju u jedan veći potok koji ne presušuje ni ljeti. Danas je vrulja manje nego prije Drugog svjetskog rata, ali i danas su dovoljno jake, tako da su u nestašici vode u Domovinskom ratu bile dragocjen izvor vode za taj dio grada, opisuju u Nasadima.

Pojašnjavaju dalje kako je korito potoka uređeno krajem 19. stoljeća zaslugom Društva za uljepšavanje grada. Dno uvale je dijelom nasuto, napravljeno korito potoka, te sagrađen mostić:

– Oko potoka je podignut perivoj s većim brojem biljnih vrsta, dok je na povišenom krševitom dijelu podignut gaj alepskog bora. Perivoj je u to vrijeme nazivan “Bosco dei Pini”- borik, borova šumica. Nakon Drugog svjetskog rata perivoj je opet obnovljen i posađena nova stabla. Tada je i nazvan današnjim imenom. Osamdesetih godina prošlog stoljeća uređen je donji dio korita potoka s kamenim bankinama, tako napravljenim da i manja djeca mogu priči vodi, a napravljen je i novi kameni mostić preko potoka, ističu u Nasadima.

No, nazanimljiviji je dio u kojemu se upozorava na urbanizaciju i smanjenje zelenih površina i u kojemu pojašnjavaju kako zbog obilja vode u perivoju uspijeva mnogo biljnih vrsta koje u našem sušnom podneblju ne bi mogle, zbog čega je ovaj perivoj izniman i vrlo posjećen:

– Veličina mu je oko 5 ha, a može se podijeliti na perivojnu površinu od cca. 2 ha i borov gaj površine oko 3 ha. U njemu je uređeno i dječje igralište, kojih u Zadru i nema baš u velikom broju. Osim perivoja na Obali kralja Petra Krešimira IV, Zadar je nakon Drugog svjetskog rata dobio još nekoliko manjih perivoja u užoj gradskoj zoni. Međutim, ubrzanim razvojem grada nicali su novi stambeni kvartovi koje nije pratilo nastajanje većih parkovnih površina, nego se zelenilo svelo na drvorede i manje površine unutar dvorišta. Takve zelene površine ne mogu zadovoljiti sve uvjete koji se od njih traže, a to su prostor za igru manje i veće djece, te za miran odmor starijih, navodi se na sranicama Nasada.

No, mira je tamo sve manje te nam ostaj vidjeti kako će se na kraju razvijati situacija s gradnjom stambene zgrade i onečišćenjem stoljetnog potoka.