Prema podacima Porezne uprave (PU), broj računa u trgovini na malo u petak do 15,00 sati veći je za 4 posto, dok je ukupni iznos izdanih računa manji za jedan posto u odnosu na prošli petak kada se također provodio bojkot, a odnosu na petak 17. siječnja kada nije bilo bojkota, broj računa manji je za 3 posto, a iznos za 5 posto.
Na poziv platforme Halo inspektore, i ovaj petak u Hrvatskoj se održava cjelodnevni bojkot svih oblika kupovine, podatke o stvarnom utjecaju bojkota trgovina u RH doznat ćemo 5. ožujka, kada Državni zavod za statistiku prema rasporedu objavljuje promet u trgovini na malo za siječanj.
Knežević je kazala da je svrha svakog bojkota pokazati kako nešto ne štima i izraziti nezadovoljstvo nečime, ali da sam bojkot banaka ništa neće riješiti, nego to moraju učiniti nadležne institucije, prenosi N1.
“Činjenica je da su naknade banaka previsoke. Jedna banka ima beznačajnu naknadu za neku uslugu, a druga ima pet puta višu što je teško objasniti. A kao i kod bojkota trgovina, Vlada je ta koja mora sjesti s nadležnim institucijama i vidjeti što bi trebalo napraviti”, smatra predsjednica HUZP-a.
Govoreći o ekstraprofitu banaka, Knežević je rekla kako i same banke, od kojih su gotovo sve strane, znaju da je u Hrvatskoj najbolja zarada.
“Netko treba voditi računa o tome. Ako nema propisanih nadležnosti, Vlada može predložiti, a Sabor donijeti zakon, uredbu ili odluku da se to kontrolira. Što vrijedi ukidanje naknada za račune na koje ljudi primaju plaće i mirovine, ako će s druge strane višestruko porasti ostale naknade? O tome Hrvatska narodna banka i Vlada trebaju voditi računa. Ne može se dopustiti da se građane tlači po svim osnovama i da nameti samo rastu”, ustvrdila je Knežević.
Kada je u pitanju bojkot trgovina koji polako jenjava, voditeljica Anka Bilić Keserović pitala je predsjednicu HUZP-a mogu li i kako građani biti motivirani za dugotrajni bojkot?
“Ljudi nam se javljaju i govore da više ne znaju što se kada bojkotira i upozoravaju da to nije dobro. Prvi bojkot ostvario je dobra rezultat i trebalo je ostati kod toga da bojkot bude petkom i da se diže ljestvica. Tada bi to svi respektirali. Ovako se ljudi pitaju zašto ovaj, a ne onaj proizvod, zašto ovaj, a ne onaj trgovački lanac”, kazala je Ana Knežević.
O predloženom zakonu kojim bi se trgovačke lance obvezalo da na internetu objavljuju cijene svih proizvoda, a ne samo onih s akcijskim cijenama, Knežević kaže da ne zna kako će to funkcionirati i koliko će koristiti potrošačima.
“Naša udruga sudjelovala je u savjetovanju o tom zakonu. Inzistirali smo, ali to nije prihvaćeno, da se kod inspekcijskog nadzora ne propisuju kazne trgovcima koji na policama nemaju proizvode s ograničenim cijenama, nego da inspektorat osigura da u trgovinama bude te robe. Inspekorat ima tu mogućnost. Što znači potrošaču ako je trgovac platio kaznu, a u trgovini i dalje nema tih proizvoda po ograničenim cijenama”, zapitala se.
“Potrošačima je najvažnije da se divljanje cijena zaustavi. Ako idem kupiti kavu od 25 dekagrama koju sam prošli tjedan kupila po toj i toj cijeni, da znam da je i ovoga tjedna cijena ista”, rekla je Knežević.