NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Gostovala je podvodna arheologinja Irena Radić Rossi

Na tradicionalnom predstavljanju znanstvenika Srijedom u sridu Sveučilišta u Zadru, izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi još je jednom potvrdila zašto je jedno od najvažnijih imena hrvatske podvodne arheologije. Svojim nadahnjujućim predavanjem i anegdotama iz istraživačkog terena podsjetila je da more nije samo izvor ljepote i života, nego i nepregledna arhiva čovječanstva i da se u njoj ponekad nastane vrlo znatiželjni susjedi.

Tako je ispričala jednu gotovo nevjerojatnu priču s terena: tijekom istraživanja kod Raba, tim arheologa je obilježavao amfore malim plovcima i numeracijom kako bi ih dokumentirali. Međutim, pri povratku na lokaciju dočekalo ih je iznenađenje- brojevi su nestali. Krivac? Hobotnica koja je odlučila sve brojeve skupiti i uredno ih složiti isped svoje “kuće”, točnije, jedne od amfora. “Postavila ih je kao da pravi vlastiti prag, vlastiti red”, prepričala je Radić Rossi uz osmijeh, ističući koliko i najpreciznije planove u podvodnoj arheologiji može poremetiti priroda.

Osim duhovitih trenutaka, profesorica je govorila i o ozbiljnim i fascinantnim projektima poput istraživanja brodoloma kod Gnalića, jednog od najbogatijih podvodnih nalazišta na Jadranu. Taj brodolom iz 16. stoljeća, pun luksuzne trgovačke robe i predmeta svakodnevnog života, nudi neprocijenjiv uvid u ekonomske i društvene tokove tadašnje Europe.

– Poziv podvodnog arheologa nije težak ako si entuzijast. Ako nisi – onda je užasno težak, istaknula je Radić Rossi, sažimajući tako esenciju profesije koja traži strast, strpljenje, snagu i znatiželju.