SRETAN 60. ROĐENDAN D-8 Jadranska magistrala prije ravno šest desetljeća promijenila život i lice zadarskog priobalja!

Jadranska magistrala, poznata i kao Jadranska cesta, monumentalna je prometnica koja duž istočne jadranske obale povezuje Trst, Pulu, Rijeku, Zadar, Split, Ploče, Dubrovnik i Ulcinj, protežući se u ukupnoj duljini od 1006 kilometara. Njezin najveći i najvažniji dio – dugačak 818 kilometara – prolazi kroz Hrvatsku, od graničnog prijelaza Plovanija na sjeverozapadu Istre do Debelog brijega na jugu kod granice s Crnom Gorom. Prema podacima iz Hrvatske enciklopedije, izgradnjom Jadranske magistrale prvi put je hrvatsko priobalje dobilo cjelovitu cestovnu poveznicu – do tada su veća naselja bila tek djelomično međusobno povezana, a mnoge su veze bile moguće isključivo putem mora.

Trasa magistrale mjestimično prati drevne prometne pravce – rimske, srednjovjekovne i one iz 18., 19. i početka 20. stoljeća, posebno na dionicama Metković–Dubrovnik i Senj–Karlobag. Prije Drugog svjetskog rata asfaltirani su dijelovi između granice sa Slovenijom i Pule, zatim od Pule do Rijeke, a betonirani su neki pravci od Rijeke prema Novom Vinodolskom i od Trogira do Splita. Nakon 1945., a osobito u razdoblju od 1959. do 1965., izgrađeni su ključni odsječci, uključujući dionice Zadar–Šibenik, Rogoznica–Trogir, Split–Omiš i Makarska–Podgora. U samo dvije godine, 1964. i 1965., uz financijsku pomoć Svjetske banke, dovršena je izgradnja cijele trase kroz Hrvatsku, a svečano otvorenje magistrale održano je 30. svibnja 1965., prije ravno šest desetljeća.

Magistrala je tijekom punih 60 godina postala žila kucavica hrvatskoga priobalja – ne samo u prometnom, već i u gospodarskom, demografskom i turističkom smislu. Povezala je gradove i općine, omogućila razvoj masovnog turizma i pokrenula duž trase val izgradnje kuća, hotela, motela, vikendica i cijelih naselja. Brojni su se ljudi iz dalmatinske unutrašnjosti preselili bliže obali u potrazi za poslom. Danas cesta nosi oznaku D8 i poznata je i pod imenom Jadranska turistička cesta, a kroz Hrvatsku prolazi u duljini od 643,8 kilometara.

Cesta se proteže kroz šest hrvatskih županija – Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku – ali i kroz tri države: Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru,  povezuje sve ključne obalne gradove i, iako je s vremenom izgubila primat zbog izgradnje autoceste A1, ostala je važna lokalna prometnica i neizostavna ruta za ljubitelje panoramske vožnje prekrasnim obalnim predjelima.

Jadranska magistrala, kao jedna od najvažnijih prometnica hrvatske obale, kroz Zadarsku županiju proteže se u duljini od oko 100 kilometara, čineći pritom ključnu prometnu i gospodarsku poveznicu toga područja napose dužobalnog pojasa. Ulazi na područje županije kod Starigrada, spaja niz priobalnih naselja, od Maslenice na sjeveru do Pakoštana,  prateći liniju obale i spajajući niz urbanih i turističkih središta. Putem prolazi kroz Maslenicu, Posedarje, Poličnik, Murvicu,  Zadar, Bibinje, Sukošan, Sveti Petar na Moru, Turanj, Sveti Filip i Jakov, Biograd na Moru, Drage i Pakoštane, ne samo da povezuje ta mjesta, već i omogućuje pristup brojnim turističkim atrakcijama, uključujući plaže, kulturne znamenitosti i prirodne ljepote poput Vranskog jezera.

Ova dionica magistrale, osim što povezuje naselja i gradove, izravno služi turizmu, lokalnoj mobilnosti i pristupu prirodnim ljepotama zadarske obale, istodobno, zadržava izniman strateški značaj kao alternativni pravac autocesti A1, posebno u ljetnim mjesecima kada se intenzitet prometa višestruko povećava. Zadarska županija, s bogatom poviješću i prirodnim ljepotama, zahvaljujući Jadranskoj magistrali, postala je lako dostupna posjetiteljima iz cijele Hrvatske i inozemstva. Ta cesta igra možda i ključnu ulogu u povezivanju lokalnih zajednica i poticanju gospodarskog razvoja.

Zbog svoje ljepote i atraktivnosti, Jadranska magistrala više je puta proglašena jednom od najljepših cesta na svijetu,  vodi kroz slikovite krajolike, tik uz more i litice, kroz uska primorska mjesta i povijesne jezgre, pa je posebice omiljena među motociklistima i avanturistima. Ipak, ta ista ljepota krije i opasnosti – magistrala je poznata i kao jedna od najopasnijih cesta u Europi. Brojni zavoji, uska kolnička traka širine 6 do 7 metara (a u Istri i samo 5 do 6 metara), oštri nagibi, izloženost jakim vjetrovima i činjenica da često prolazi kroz naselja čine je prometno zahtjevnom i rizičnom…

Od samih početaka izgradnje Jadranske magistrale bio je to golem projekt civilnog inženjerstva. Projektni zadatak izradio je Inženjerski zavod iz Zagreba, uz osnovne ciljeve: povezati što više naselja s minimalnim troškovima. Cestu širine kolnika 8 do 8,5 metara i maksimalnih uzdužnih nagiba do 6% gradilo je preko 10 tisuća radnika, vojnika i gotovo 300 inženjera i tehničara. Iskopano je više od šest milijuna kubičnih metara materijala, većinom miniranjem, a za to je iskorišteno više od dvije tisuće tona eksploziva.

Magistrala je obogaćena brojnim inženjerskim strukturama – podignuto je ukupno 39 mostova, od kojih 13 dužih od 50 metara, a ukupna duljina mostova prelazi 3.700 metara. Među najimpresivnijima je Most Bistrine kod Stona, dug 482 metra, koji je izgrađen za samo 10 mjeseci – što je dugo bio svjetski rekord toga razdoblja.

Zanimljivo je da je tijekom planiranja magistrale britanski naftni gigant Shell ponudio financiranje cijelog projekta u zamjenu za dvadesetogodišnju koncesiju za naplatu cestarine i ekskluzivna prava na postavljanje benzinskih postaja duž trase, no ponuda, iako primamljiva, nije prihvaćena.

Tijekom 1970-ih i kasnije, zbog rasta prometa i povećanja vozila, krenulo se u izgradnju brojnih zaobilaznica – oko Pule, Rijeke, Crikvenice, Trogira, Splita – kako bi se rasteretila naselja kroz koja je cesta prolazila. Danas je promet velikim dijelom preusmjeren na modernije autoceste, osobito Dalmatinu- A1, no Jadranska magistrala i dalje ima važno mjesto u hrvatskoj prometnoj mreži, kao obalna žila kucavica.

Krunom suvremenog razvoja magistrale i hrvatske cestovne povezanosti, ističe se izgradnja Pelješkog mosta – najvećeg infrastrukturnog projekta u povijesti RH. Otvoren prije tri godine, ovaj most je spojio kopneni teritorij Hrvatske s Dubrovačko-neretvanskom županijom, čime je ostvarena puna teritorijalna povezanost države i zaobiđen teritorij Bosne i Hercegovine kod Neuma.

Jadranska magistrala nije samo cesta – ona je simbol povezivanja, napretka i razvoja Lijepe naše, ujedno je tehnički, povijesni i turistički fenomen, koji je zaslužio posebno mjesto u kulturnoj i prometnoj baštini RH. (PL)