SVEUČILIŠTE U ZADRU S radom započeo međunarodni znanstveni skup „Treći Brešanov svibanj: angažman i autonomija“

Na Sveučilištu u Zadru jutros je s radom počeo međunarodni znanstveni skup „Treći Brešanov svibanj: angažman i autonomija”. U dva dana trajanja u Zadru i Šibeniku 35 izlagača, među kojima su predstavnici svih hrvatskih kroatistika i komparatistika, kao i znanstvenici iz Gdanjska, Katowica, Krakova, Graza, Ukrajine, propitkivat će teme vezane uz stvaralaštvo Ive Brešana, ali i drugih autora poput Miroslava Krleže, Slobodana Šnajdera, Olivera Frljića…
Uz brešanološka istraživanja, zastupljene su i teme koje ulaze u širi spektar dinamičkih odnosa društvenog angažmana i umjetničke autonomije u književnosti, kazalištu i na filmu.

– Sretna sam što se nakon dvije godine ponovno nalazimo na ovom mjestu, ne samo zbog proučavanja zadane teme već i održavanja kontakata i profesionalne razine. Brešanov svibanj već sada ima više od 500 stranica tiskanog teksta unutar dva zbornika iznimne kvalitete. Brešan na ovaj način okuplja visoku znanost, a ove godine idemo još dublje, otvara znanstveni put šire od svog vlastitog opusa. Teme su ne samo zanimljive i provokativne nego obuhvaćaju širok spektar pogleda na teatrologiju, filologiju, komparatistiku, filmologiju, istaknula je u pozdravnoj riječi pročelnica Odjela za kroatistiku izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević.

Program prvog dana konferencije odvijat će se u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, a drugoga dana u Gradskoj vijećnici u Šibeniku, budući da je uz Odjela za kroatistiku suorganizator Hrvatsko narodno kazalište iz Šibenika.
– Prihvatili smo se organizacije ovog skupa jer smo osjećali kao Šibenčani i institucija da svom profesoru moramo nešto napraviti. Dosadašnji rezultati dali su jednu identifikacijsku maticu gradu iz kojeg dolazim, ne samo kazalištu, kulturnim djelatnicima ili akademskoj zajednici, već cijelom društvu. Ove godine kazalište je zatvoreno pa nažalost nećemo imati izvedbeni dio, no nadam se da ćemo na sljedećem izdanju imati i predstave i izlete, rekao je ravnatelj HNK Šibenik Jakov Bilić.

Zanimljivo je da je Brešan čak i više cijenjen u inozemstvu nego u Hrvatskoj, o čemu svjedoče riječi  Leszeka Małczaka iz Instituta za slavensku filologiju Šleskog sveučilišta u Katowicama.

– Ako usporedimo brojku od 70 premijera Brešanovih djela u Hrvatskoj s oko 120 premijera izvan Hrvatske, možemo zaključiti da je on vrlo popularan u inozemstvu. U Poljskoj je Brešan prvo ime hrvatske kulture, puno poznatiji i priznatiji od recimo Miroslava Krleže. Za to je zaslužan i kontekst jer on u Poljsku dolazi u sedamdesetim godinama, u vrijeme nacionalnog buđenja u komunističkom okruženju, kada se o tadašnjem sistemu nije smjelo kritički progovarati. Brešanovu subverzivnosti i kritiku sustava Poljaci su iščitavali kao kritiku stanja u njihovoj državi i zato je on bio toliko popularan, a ostao je i do današnjih dana, objasnio je Małczak.
Nakon radnog prijepodneva u Zadru znanstveni skup danas poslijepodne i sutra nastavlja se u Gradskoj vijećnici u Šibeniku.