NIN NA DANAŠNJI DAN Prvo međunarodno priznanje hrvatske države 879. i duboko ukorijenjeni simbol nacionalnog identiteta

Danas, u subotu, 7. lipnja, Grad Nin obilježava svoj Dan grada, istodobno kada cijela zemlja slavi i Dan hrvatske diplomacije, a taj se datum u ovom kraljevskom gradu ne doživljava samo kao prigoda za svečanosti, već kao duboko ukorijenjeni simbol hrvatskog identiteta i državnosti. Upravo tog dana 879. godine, po prvi i jedini put u hrvatskoj povijesti, međunarodno je priznata hrvatska država, a Nin je tada, kao prijestolnica kneza Branimira, postao kolijevkom hrvatske državnosti.

Povijesna prekretnica: okolnosti prvog priznanja

Kontekst tog događaja oblikovan je složenim političkim i crkvenim odnosima ranoga srednjeg vijeka. Godine 878. na hrvatski kneževski tron dolazi Zdeslav, sin kneza Trpimira, s potporom moćnog Bizantskog Carstva. Njegov uspon označio je politički zaokret – Zdeslav se obvezao na vazalstvo prema Carigradu i prihvatio duhovnu nadređenost carigradskog patrijarha Fotija, čime je i hrvatska crkva, sa središtem u Ninu, potpala pod bizantski vjerski utjecaj.

Takva politika izazvala je snažno nezadovoljstvo među Hrvatima. Gubitak crkvene i političke samostalnosti bio je kap koja je prelila čašu, a Zdeslavova lojalnost Bizantu doživljena je kao izdaja narodne i vjerske slobode. Uslijedio je vojni prevrat pod vodstvom vojvode Branimira, koji je 879. preuzeo vlast i otpočeo novu, povijesno značajnu eru hrvatske neovisnosti.

Povratak Rimu i priznanje iz Vatikana

U trenutku promjene vlasti, ninska biskupija ostala je bez biskupa. Na upražnjeno mjesto dolazi đakon Teodozije, poznat po svojoj privrženosti Rimu. Upravo on je bio ključna figura u duhovnom i političkom zaokretu, dodatno učvršćujući Branimira u odluci da obnovi crkvenu i političku vezu s papinstvom.

Ubrzo nakon što je preuzeo vlast, knez Branimir, preko papinskog poslanika Ivana iz Mletaka, šalje pismo papi Ivanu VIII. u kojem iskazuje vjernost rimskom prvosvećeniku te obećava da će sa svojim narodom ostati vjeran Katoličkoj crkvi. Papa je to prihvatio s oduševljenjem, svjestan važnosti takve političko-vjerske odluke za stabilnost Crkve u regiji.

Dana 21. svibnja 879. godine, na blagdan Spasova, papa Ivan VIII. s groba svetoga Petra javno blagoslivlja kneza Branimira i hrvatski narod. Taj čin imao je snažnu simboliku i težinu u tadašnjoj Europi – riječ je o svojevrsnom međunarodnom priznanju ne samo Branimira kao vladara, već i Hrvatske kao političkog entiteta. Time je Hrvatska, po prvi put, službeno i javno priznata kao suverena država.

Papina pisma zaprimljena u Ninu

Kulminacija ovog povijesnog procesa dogodila se upravo 7. lipnja 879. godine kada su u dvorskoj kancelariji u Ninu zaprimljena tri pisma pape Ivana VIII. Prvo je bilo upućeno samom knezu Branimiru, drugo novoizabranom ninskom biskupu Teodoziju, a treće hrvatskom svećenstvu i narodu. Taj posljednji čin posebno se izdvaja – u tadašnjim vremenima bilo je iznimno rijetko da Papa izravno komunicira s pukom, što jasno pokazuje koliko je Rim polagao na privrženost hrvatskog naroda Katoličkoj crkvi. Još je neobičnija činjenica da Papa priznaje vladara koji je na vlast došao vojnim udarom – potvrda iz Rima takvom vladaru bila je izvanredna i rijetka pojava u europskoj diplomaciji toga doba.

Kolijevka hrvatske državnosti

Upravo zbog svega navedenog, Nin zauzima posebno mjesto u hrvatskoj povijesti. Bio je političko i crkveno središte, ali i simbol borbe za neovisnost, vjersku slobodu i nacionalni identitet. Knez Branimir, iako ne najpoznatiji među hrvatskim vladarima, ostavio je neizbrisiv trag kao čovjek koji je vratio Hrvatsku pod okrilje Zapada i osigurao njezino priznanje u tadašnjoj Europi.

U povijesnom i identitetskom smislu, Nin je zasigurno više od grada – on je živi podsjetnik na trenutak kad se hrvatski narod prvi put afirmirao na europskoj karti država. Snažan emotivni naboj koji i danas veže Nin s tim povijesnim trenutkom neosporan je – za mnoge je to mjesto gdje je započela hrvatska državnost.

Danas – slavlje povijesti i identiteta

Dan Grada Nina, koji se poklapa s Danom hrvatske diplomacije, obilježava se svake godine svečano i ponosno, uz kulturne i vjerske manifestacije, predavanja, mise i procesije koje podsjećaju na slavnu prošlost države i grada.

U vremenu kad su nacionalni identiteti i povijesni simboli često predmet političkih rasprava, Nin ostaje trajni orijentir – mjesto koje svojim korijenima, činjenicama i duhom podsjeća tko smo i otkud dolazimo. Baš 7. lipnja, dan kad je iz Vatikana stiglo priznanje, ostaje duboko upisan u kolektivno pamćenje, i dok se diljem Hrvatske toga dana slave diplomatski uspjesi današnjice, u Ninu se ujedno prisjećamo onog najvažnijeg – prvog priznanja Hrvatske kao samostalne, suverene države, utemeljene na čvrstoj vjeri, povjerenju u zapadne saveznike i odlučnosti jednog vladara i naroda.