Hrvatsko geografsko društvo – Zadar u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru i Gradom Zadrom danas je organiziralo 18. seminar Josipa Roglića na temu „Izazovi i perspektive suvremenog poučavanja Geografije”
Ciljevi seminara, koji ima veliku prepoznatljivost među hrvatskim geografima, su identificirati mogućnosti prilagodbe kurikuluma Geografije potrebama 21. stoljeća, istaknuti važnost Geografije kao predmeta koji potiče razumijevanje globalnih procesa i lokalnih izazova, predložiti načine za jačanje njezine uloge u obrazovnom sustavu te primijeniti moderne digitalne alate (GIS, ChatGPT i druge sustave i aplikacije) za unaprjeđenje nastavnog procesa i motivaciju učenika.
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić pozdravio je sudionike uime Sveučilišta, ali i s pozicije geografa i profesora nekadašnjim studentima koji sudjeluju na seminaru. Kada se govori o izazovima s kojima se geografi susreću u poučavanju geografije na svim razinama obrazovanja, potrebno je razmotriti u kojoj mjeri ono odgovara stvarnosti i onome što se stvarno događa u društvu, istaknuo je rektor Faričić.
– Simbolično rečeno, možemo se prepustiti nizvodno u skladu s tokom rijeke, završiti u ušću, bio on estuarij, delta, a da nas pritom njihov oblik zavara i nije u skladu s vodnim režimom. Međutim, iako ćemo ponekad doista ploviti nizvodno prateći trendove i okolnosti u kojima se nalazimo, za iskorake je važno odvažiti se kompetentno plivati uzvodno. Geografija je izuzetno važna znanstvena disciplina koja povezuje ne samo prirodne i društvene, nego i humanističke, pa čak i tehničke znanosti.
Ta naša poveznica je blagoslov, ali s druge strane može biti i svojevrsna prijetnja u smislu da nećemo biti dovoljno prepoznatljivi, da naše učenike, studente, one koji su nam povjereni, možda nećemo na najbolji mogući način usmjeriti prema onom što ih čeka u realnom životu. Svakako, kao prirodna znanost trebamo primijeniti suvremene koncepte u sustavu obrazovanja, poput modularnosti, i što je važnije, geografe uključiti u sva ona područja u kojima je važno osigurati optimalan suodnos čovjeka i prostora, poput zaštite okoliša, primjene koncepta održivosti – zapravo odgovornosti – u društvenom i gospodarskom razvoju.
Pitanje je jesmo li dovoljno spremni za sve izazove s kojima smo suočeni i možemo li se nositi s njima. Nadam se da nam ne nedostaje vizije i snage da ostvarimo ono što je najbolje za hrvatsku geografiju, poručio je Faričić.
Predsjednica Hrvatskog geografskog društva Zadar izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić–Vejmelka zahvalila je svima na sudjelovanju. Ponekad promjene idu sporo, pogotovo u velikim sustavima te puno toga leži na trudu i želji pojedinaca.
– Gledajući ovogodišnje teme vidljivo je da smo prostor dali kolegama iz osnovnih i srednjih škola, iz Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Geografskog odsjeka PMF Zagreb, kako bismo ih promatrali iz različitih rakursa. Mi na razini sveučilišta imamo jedan doživljaj stvarnosti, oni iz nastave drugačiji. Pružili smo mogućnost da izlagači iz različitih konteksta daju mozaičnu sliku i nadam se da će ona do kraja dana biti uspješno sastavljena, rekla je Vejmelka.
Izv. prof. dr. sc. Ana Pejdo citirala je rad Mate Matasa iz 1977. godine, iz kojeg je vidljivo kako su se i tada razmatrali danas aktualni problemi programa Geografije u osnovnoj i srednjoj školi. Poželjela je da napori koji se ulažu u organizaciji i izlaganjima na ovom seminaru osnaže nastavnike da spremniji dočekaju sljedeću nastavnu godinu.
