I ove godine na turističkim stranicama čitamo o “rekordnim brojkama” i “najboljoj sezoni do sada”. No, iako smo upravo sada na vrhuncu sezone, sredinom srpnja, nije preteško pronaći parking u gradu, mjesto u kafiću bez rezervacije ili ranog dolaska, a dok hodaš Kalelargom relativno je prohodno. Zadar djeluje kao da je u predsezoni, a ne usred srpnja.
Službeni podaci za srpanj još nisu objavljeni. Ali jedini konkretni pokazatelji koje zasad imamo odnose se na svibanj, o kojemu se piše da je doživio najveći turistički pad još od pandemije, barem kad govorimo o Hrvatskoj kao cjelini. Imamo čak 14 posto manje noćenja nego lani.
Kontaktirali smo direktoricu Turističke zajednice Grada Zadra, Ivu Bencun, da nam pojasni je li u Zadru drukčije, jer možda u našem užem krugu turizam još nije pao. Otkrila nam je da je u prvih 10 dana srpnja stranaca bilo za 0,5 posto manje u odnosu na isto vrijeme 2024., a domacih turista 0,5 posto vise, što bi značilo da smo barem u tom razdoblju bili na istome, ali vremensko razdoblje je preusko za šire pretpostavke.
U isto vrijeme, jedna stavka bi mogla objasniti zašto se turistički podaci čine netočni u usporedbi sa situacijom koju vidimo svaki dan u gradu. Neki spominju činjenicu da strani radnici, koji imaju privremeni smještaj zbog posla, ulaze u evidenciju sustava kao “strani turisti”. Iako nisu došli na godišnji, broje se kao da jesu. Tako Hrvatska može tehnički imati više statistike nego što su zapravo.
Jedan od razloga za značajni pad turizma, koji se ne osjeti samo kod nas u Zadru, nego i u ostatku Dalmacije su strani portali koji su Hrvatsku svrstali u destinacije koje turisti ne bi trebali posjetiti.
Portal ETIAS.com navodi da Hrvatska bilježi veće poskupljenje od Španjolske, Grčke i Italije. DW ističe da je postala preskupa čak i za vlastite građane. CroatiaWeek prenosi britanske izvore poput Expressa koji pišu da je Hrvatska “prerasla džep prosječnog turista”. The Guardian objašnjava da ljudi radije biraju Crnu Goru, Albaniju ili Bosnu, zemlje koje su slične, ali cijene su niže. Na visoke cijene u Hrvatskoj kao razlog zbog kojeg bi mogli doživjeti silaznu liniju turističkih prihoda, upozoravali su u mjesecima prije ljeta i naši čelni ljudi turističkog sektora, od Ministarstva do HTZ-a.
Još ćemo pričekati službene brojke pa donositi zaključke, ali one se za sada ne podudaraju s iskustvom nas koji svaki dan izlazimo i vidimo da red za sladoled uopće nije dug i da kafići koji su inače puni, sada djeluju poluprazni.