UZALUDNO STUDIRANJE Mladi visokoobrazovani ljudi sve više biraju poslove izvan svoje struke

U Zadru, kao i u većini hrvatskih gradova, ako ne i svima, postoji sve očitija distanca između obrazovanja i zaposlenja. Mnogi mladi, iako s fakultetskom diplomom u rukama, odlaze na posao koji nema nikakve veze s njihovom strukom i obrazovanjem. Institucije se bave statistikama nezaposlenih, ali pritom ne evidentiraju broj ljudi koji rade poslove izvan svoje struke, odnosno poslove za koje prekvalificirani. Ti bi podaci zasigurno dali širu i dublju radno-socijalnu sliku hrvatskog društva, a po toj slici bi mogli preciznije zaključiti koja je vrijednost obrazovanja u Hrvatskoj i kakva je isplativost životne odluke da se pet godina života provede na nekom fakultetu slušajući predavanja i polažući ispite kako bi se došlo do željene diplome.

Pokušali smo doznati točan broj takvih slučajeva u Zadru, ali Hrvatski zavod za zapošljavanje potvrdio nam je da ne vodi evidenciju o tome koliko osoba radi izvan svoje struke.

Jedna od tih  je Iva Jurinjak, Zadranka s diplomom Učiteljskog fakulteta za učiteljicu likovne kulture, a danas radi u maloj suvenirnici na Kalelargi, gdje smo ju i upoznali. U školi je radila sveukupno nekoliko mjeseci, kao zamjena, s ugovorom koji se produživao. Ona tako nije mogla planirati ništa dulje od tekućeg mjeseca, nije imala pravo na kredit ni na sigurno radno mjesto.

U suvenirnici gdje radi barem ima fiksno radno vrijeme. Poslodavac joj isplaćuje plaću na isti dan svakog mjeseca, osigurana je i ima slobodan vikend. Mnogo je mladih s fakultetskim diplomama u Zadru koji rade u drogerijama, trgovinama, skladištima, dućanima, izvan svojih profesija i tamo dugo ostaju, neki i trajno. Postavljajući sebi pitanje kakvog je smisla imalo studirati pet godina i završiti fakultet da bi na kraju radili posao koji su mogli i bez tih muka i uzalud potrošenog vremena.

U mnogim područjima gdje je potrebna visoka stručna sprema jednostavno nema dovoljno otvorenih radnih mjesta. Ta su mjesta su zauzeta godinama, pa su zapošljavanja spora, natječaji rijetki, a često se do tih radnih mjesta dolazi preko veze. Zbog svega toga, sve više visokoobrazovanih radi na mjestima poput onih u DM-u, Lidlu, Kauflandu i sličnim.

Kad je već tako, nadajmo se da na takvim radnim mjestima barem vrijediš onoliko koliko radiš, a ne prema tome koga poznaješ ili koliko godina “čekanja” imaš.