ZAGRLI ZADAR – IZLOŽBA Otvorena ‘Aldine’: Izbor tiskarskih rariteta iz fonda Znanstvene knjižnice ZD Sveučilišta

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je, u povodu 170. obljetnice njezinog djelovanja te u okviru manifestacije „Zagrli Zadar” otvorena izložba „Aldine: izbor tiskarskih rariteta iz fonda Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.”

Na izložbi su predstavljena vrijedna tiskana izdanja proizašla iz tiskare znamenitoga mletačkog tiskara i humanista Alda Manuzija i njegovih nasljednika.

Zbog svoje posebnosti ta su izdanja poznata pod nazivom „aldine”. Manuzio je objavljivao i tiskao djela grčkih i latinskih klasika, a prvi je u povijesti upotrijebio font koji danas poznajemo pod nazivom kurziv, odnosno italic…

– Oko 1488. godine odlazi u Veneciju, gdje svoje odlično poznavanje grčkog jezika i klasičnih starina koristi za pripremu djela antičkih pisaca za tisak.  Tadašnja Venecija nije bila samo grad, nego cijeli svijet. Grad je bio živahno središte trgovine, otvoren za strance i njihove ideje. Istovremeno, bio je prepun stvaralačke energije, jer su umjetnici i intelektualci iz cijele Europe dolazili medu njezine kanale u potrazi za nadahnućem. U Veneciji sklapa prijateljstva s brojnim učenim ljudima, medu kojima su bili i Erazmo Rotterdamski te Pietro Bembo, koji će kasnije postati njegovi bliski suradnici. To će mu iskustvo biti dragocjeno prilikom osnivanja vlastite tiskare, istaknula je prilikom otvaranja jedna od autorica Mihaela Šimat.

Prije uvođenja kurziva u tiskanje i mekog uveza knjiga, one su bile velike i teške te su se čitale naglas. Manuzijeve male knjige omogućile su tiho i privatno čitanje u slobodno vrijeme, bile su pristupačnije pa su se i više prodavale po cijeloj Europi. Osim kurziva Manuzio je izumio i modernu interpunkciju: točku kao završetak rečenice, zarez, apostrof, naglaske, točku i zarez te uvođenje uvlake za početak novog odlomka. U doba kada su knjige bile privilegij rijetkih, Manuzio je želio svijet u kojem bi pisana riječ bila dostupna svima, istaknula je autorica.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. Josip Faričić zahvalio je Znanstvenoj knjižnici, posebice autorima Tomislavu Blaževiću i Mihaeli Šimat, što su izložbom omogućili ulazak u svijet renesanse, u kojoj su se oslobađali mnogi duhovi ranijih stoljeća, sa snažnom referencom i na antičko razdoblje, pojašnjava nam…

– Venecija, kojoj je politički tada pripadao i velik dio Dalmacije, bila je jedno od vodećih europskih kulturnih sjedišta i jedno od najdinamičnijih sjedišta svojevrsne tiskarske industrije. Izum tiska nekih pola stoljeća ranije doista je učinio veliku revoluciju u europskoj kulturi i znanosti te omogućio veću diseminaciju znanja i ideja. Na taj način umnogome je pridonio popularizaciji znanosti, obrazovanja i naravno knjige kao stožernog elementa kulture, u Zadru su se u različitim prigodama prikupljala tiskana djela, bez obzira je li riječ o knjigama, grafikama ili kartama, a među njima i ona koje je tiskala obitelj Manuzio. Aldo Manuzio sa svojim potomcima umnogome je zadužio europsku tiskanu kulturnu baštinu i velika je vrijednost da u Zadru imamo tiskana djela toga mletačkog tiskara. Ovo pozicionira i Znanstvenu knjižnicu kao jednu od najvažnijih znanstvenih i kulturnih točaka na našoj obali i u cijeloj domovini, istaknuo je rektor Faričić, a okupljenima se obratila i ravnateljica Znanstvene knjižnice Marijana Senkić-Klapan.

Rekla je kako se ova ustanova s ponosom prisjeća 1855. kada je, vizijom i nesebičnom gestom Pietra Alessandra Paravije utemeljena javna knjižnica koja će kroz desetljeća postati jedan od ključnih stupova pismenosti, znanosti i kulturne baštine Zadra i šire hrvatske regije…

– Danas, s pravom možemo reći — ova knjižnica nije samo čuvarica znanja, već i živa povijest Zadra. Dok s ponosom slavimo bogatu prošlost, s osobitim zadovoljstvom ističem kako ova obljetnica donosi i novi početak. Od 2024. godine Knjižnica djeluje pod novim nazivom, Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru, čime je formalno postala sastavnim dijelom našeg Sveučilišta, s posebnom i važnom ulogom u znanstvenom, obrazovnom i kulturnom životu. Ova promjena nije samo administrativna. Ona simbolizira novo poglavlje: jače povezivanje s akademskom zajednicom, intenzivnije iskorake u digitalizaciji, veću dostupnost izvora znanja i još snažniju otvorenost prema korisnicima, istaknula je ravnateljica.

Vrijedne knjige tiskane su u Veneciji u 16. stoljeću, kada je Mletačka Republika dodatno fortificirala zadarski obrambeni sustav bastiona i utvrda, što je bilo povod da se ona organizira u okviru manifestacije „Zagrli Zadar”, kojom se obilježava upis serijskog dobra „Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 16. do 17. stoljeća: Stato da Terra – zapadni Stato da Mar”, s pripadajućom komponentom „Obrambeni sustav Zadra”. Autorima izložbe čestitale su uime Grada Zadra pročelnica za kulturu i šport Dina Bušić te uime Društva knjižničara Zadar predsjednica Matea Bakmaz.

Izložba će biti otvorena do 25. srpnja 2025., u radnome vremenu Knjižnice…