PAD DOLAZAKA I NOĆENJA Trpnja minusa srpnja: Je li Hrvatska postala preskupa, prenapučena i prebučna?
ANTENA ZADAR
Srpanj podbacio unatoč odličnom početku…
Rekord za rekordom na svim područjima. Praznih kreveta nema, još manje katriga u restoranima. I tako iz godine u godinu, isti tv-prilozi zadnjih dvadesetak. A onda je stigla 2025. I prva rečenica uvoda. U čemu je kvaka…
Sezona je dobro krenula. Prvi mjeseci aktualne godine dali su razlog za optimizam – broj turista je rastao, noćenja su bila solidna, a lipanj je posebno zablistao. Plaže su bile dostatno pune, restorani također, a- i domaći su ugostitelji odahnuli nakon nekoliko zahtjevnih sezona.
No, kako je ljeto ulazilo u svoju špicu – onaj srpanj kojeg svi najviše čekaju – situacija je postala pomalo zabrinjavajuća.
Turistički podaci za minuli mjesec pokazuju kako je dolazak stranih gostiju pao za nekoliko postotaka u odnosu na lani, a broj noćenja praktički je ostao na istoj razini. Drugim riječima – ljudi dolaze, ali kraće ostaju. I ono što je još važnije – dolazi ih manje nego smo očekivali.
Zašto nas zaobilaze?
Kad se pita turističke djelatnike, lokalne iznajmljivače i ugostitelje – svi primjećuju isto. Gosti više ne „naviru“ kao nekada. A razlozi su brojni i svi prilično opipljivi.
Prvo i osnovno – cijene su podivljale. I to ne samo u apartmanima, u njima najmanje, i čak su prilično podnošljive, nego u dućanima, restoranima, na plažama, u prijevozu… Strani turisti sve češće komentiraju da je ljetovanje u Hrvatskoj postalo skuplje nego u Španjolskoj, Grčkoj ili Turskoj, a da za tu cijenu često ne dobiju ni blizu isti standard usluga. Mnogi više ne žele plaćati 5 eura za kavu, 25 za pizzu ili 150 za noćenje u sobici bez klime. Ljetovanje na Jadranu sve češće se doživljava kao luksuz, a ne kao opušteni odmor.
Drugi razlog – pretjerane gužve. Hrvatska je u posljednjih deset godina postala žrtva vlastitog uspjeha. Mjesta koja su nekad bila mirna i autentična – danas su krcata. Kalete starih gradova, uske rive, pješčane plaže – sve je to pod prstima tisuća ljudi svakog dana, a gosti polako počinju bježati od tog osjećaja da su „na traci“. Nema više mira ni u manjim mjestima. Kvantitetu počesto nije pratila infrastrukturna kvaliteta. Sve se prirodno pretvara neprirodno u „turistički proizvod“ – i ljudi to vide… Nažalost.
Treći faktor – vremenske prilike i klima. Dok smo se nekoć mogli osloniti na stabilno, sunčano ljeto – zadnjih godina vremenske neprilike sve češće remete planove. Početak srpnja ove godine obilježile su promjene vremena, jaka sparina i sparno-neugodno vrijeme koje, ako ste na odmoru, zna pokvariti dojam. Neki su odlučili preskočiti srpanj i doći tek u rujnu kad su temperature i cijene barem ponešto niže i ‘normalnije’…
Tulumi do zore…
Tu je i sve češće spominjana tema pretrpanosti i buke. Gostima smetaju tulumi do zore, prometne gužve, manjak parkirnih mjesta, a često i nehigijena u prenapučenim destinacijama. Sve više turista traži tišinu, prostor, prirodu – a toga u špici sezone u Hrvatskoj postaje sve manje. Naravno kako su nužne i destinacije koje brend uspješno grade upravo na buci i pretrpanosti, i neka, ali gosti trebaju znati koje su one točno, i što mogu u kojemu odredištu očekivati, ne da doslovno svako “malo i velo misto” bude miks i bućkuriš svega i svačega.
Na kraju, sve se više osjeća da se trendovi mijenjaju. Turisti više ne žele „samo sunce i more“. Žele doživljaj, mir, dobru uslugu, lokalnu kuhinju, a ne prekuhanu pizzu i istu glazbu iz svakog kafića. Žele otići tamo gdje ih netko dočeka i isprati s osmijehom, družiti se s domaćinima, a ne kao još jednog „gosta s koferom“ koji samo zauzima kvadrat više i samo smeta na parkinzima i ulicama…
Zaključno, pad turističkih dolazaka u srpnju 2025. možda nije ogroman, ali je jasan znak da Hrvatska mora ozbiljno razmisliti o svom smjeru. Previše toga se počelo podrazumijevati – da će ljudi doći jer smo „lijepi“, „blizu“, „poznati“. No, danas turisti traže više – i biraju pažljivije. Ako ne prilagodimo cijene, kulturu gostoprimstva i ponudu, lako bismo mogli izgubiti korak u utrci s konkurencijom.
Vrijeme je da se vratimo onome što je hrvatski turizam činilo posebnim – prirodnoj ljepoti, gostoljubivosti, kvaliteti i autentičnosti. Bez toga, ni najljepše more neće biti dovoljno. (PL)
************************************************
UZROCI I NOVI TRENDOVI
Zašto se bilježi pad dolazaka i stagnacija noćenja? Ključni utjecaj imaju višestruki faktori. Prvo, turistička potražnja osjeća pritisak zbog rastućih troškova života i inflacije, što smanjuje spremnost turista da troše na skupo ljeto u Hrvatskoj. Osim toga, destinacije poput Dubrovnika, Hvara i Splita suočavaju se s fenomenom overtourisma, što dovodi do umora posjetitelja i gubitka šarma.
No, nisu samo brojke negativne. Alternativni trendovi ukazuju na preusmjeravanje potražnje prema izvansezonskom razdoblju – sve više turista bira putovanja u proljeće i jesen, pa čak i one skrivenije destinacije poput Visa, Brača ili unutrašnjosti Istre, kako bi izbjegli gužve i pregrijano more. Taj pomak prema „shoulder season“ putovanjima nije samo hiroviti trend – on se ubrzano širi i stvara prostor za održiviji turizam.
Iako je ljeto 2025. u RH započelo snažno, entuzijazam je splasnuo tijekom srpnja. Pad dolazaka i stagnacija noćenja potvrđuju da sektor ne može računati na automatski rast. Hrvatski turizam prolazi fazu tranzicije – pojavio se negativni trend, ali i prilika za novu, održiviju paradigmu. Bez prisilnog gužvanja i fokusiranja na masu, uz istovremeni razvoj neistraženih destinacija i sezonske fleksibilnosti, zemlja može zadržati svoj status privlačne i autentične destinacije…