KNJIŽEVNIK, NOVINAR I RATNIK Nikola Šimić Tonin: Zadar neupitno osjećam svojim, ovaj grad me vezao uz sebe

Kad na Google ukucamo njegovo ime, na više mjesta pojave se ovi podaci o njemu: Nikola Šimić Tonin, Busovljak, a rođen, 8. siječnja 1962. Crkvice-Zenica, BiH. Pjesnik, pripovjedač, putopisac, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu i esejist, pisac udžbenika, književni, kazališni, filmski, likovni kritičar, aforističar, prevoditelj s makedonskog, bugarskog i ruskog, antologičar, nakladnik, tekstopisac i novinar… Stipendist Istraturista iz Umaga, voditelj ugostiteljskih objekata u RH i izvan nje, kraće vrijeme radio i u školi (praktična nastava), priredio udžbenik nove Ugostiteljske škole… Dragovoljac Domovinskog rata, ranjavan u ratu…

Sada možemo dodati da se okušao i u politici kao kandidat za župana Zadarske županije na posljednjim lokalnim izborima. Susret s našim sugrađaninom zabilježili smo kroz ovaj “laganini” razgovor.

* Gospodine Nikola, nekako je prilično širok opseg definicije kojom bi Vas se predstavilo: ne samo u smislu književne raznovrsnosti nego i životnog puta…?

Da, mnoge zbunjuje ovo Busovljak, a rođen… Naime, moje mjesto ni dan danas nema rodilište, te je toliko nas rođeno u Zenici, nas iz Srednje Bosne. Rođeni, tri dana u Zenici, pa nazad za Busovaču. Tako da sam doslovce tri dana, samo ta tri dana, Zeničanin. A kako je sve kod mene na čudnu ruku, otac je iz Drinovaca, (Hercegovina), mati iz Foće kod Doboja (Bosanska Posavina). A ja iz Srednje Bosne. Ima 46 gradova u kojima sam živio i radio, od toga 17 vani (Italija, Austrija, Njemačka). Uz ruski, njemački mi je kao materinji, služim se talijanskim. Nekako na tešku muku i malo engleskim. Od gradova koji me bilježe i koje neupitno osjećam svojim su Busovača. Knin i Zadar koji me vezao uz sebe.

* Od kuda dolazi ovo – Tonin?

U svim gradovima u BiH gdje žive Hrvati, ako je na primjer crkva sv. Ante, onda je svaki drugi u tom gradu Anto. Pa su mog oca zvali Tone, malo da se razlikuje, pa sam ja tako Tonin, i tako tim obrascem vezano za druga imena, crkve i svece. Pa sam imao u Hrvatskoj problema s ovim Anto. Jedna mi je službenica u sva dokumenta unijela pod ime oca: Ante, a on je Anto, pa sam zbog toga morao ponovno vaditi sva dokumenta, a ona je to obrazložila riječima: „Kod nas se kaže Ante“, kako u to nije bilo moguće uvjeriti računalo, ponovno sam vadio dokumente.

* Objavili ste 38 knjiga!?

Da. Šest romana, 10 knjiga poezije, 5 poema, knjigu književne kritike, knjigu kazališne kritike, knjigu znanstvenih radova, jedan ogled o Ivanu Tomljanoviću, knjigu aforizama, 3 slikovnice, dvije knjige o Goranu Bujiću, 2 knjige kratkih priča, jednu likovnu monografiju, dramski ogled, komediju… 2.700 biblografskih jedinica, 43 TV intervjua, recezent 74 knjige, urednik njih 65, prvu pjesmu objavio u drugom osnovne u „Veseloj svesci“, preveo s makedonskog 4 romana, dvije drame, toliko pjesama istaknutih pjesnika, s bugarskog 2 knjige pjesama… Uz to 4 zbornika domuljubne poezije s pjesničke manifestacije „Stijeg slobode“. Lektirni sam pisac s poemama „Ustani kada kažeš Vukovar“ (RH), „Srebrenički kodirani kadrovi smrti“ (BiH), „Ruke istine“ (Armenija). S Marinom Mijakovskom sam priredio i u tisku nam je Antologija suvremene makedonske poezije. Iz tiska uskoro izlazi Likovna monografija o Ivanu Tomljanoviću. Šahovska monografija „75 godina šahovskog kluba Zadar“. Roman „Don Tito“. Knjiga sportskih osvrta „Druga strana medalje“. Između ostaloga i sportski sam novinar, bavio sam se sportom (boks i šah) – B K Čelik Zenica i ŠK Vis. Tekstopisac sam, pisao za male dječje zborove, klape, razne izvođače. S pjesmom „Mi mornari“ pobjednik Malog splitskog festivala. S pjesmom „Nesretan je Petar Pan“ pobjednik festivala Djeca nose svjetove na dlanu. Uz svesrdnu suradnju i podršku Davora Jašeke i mjuzikl „Mi mornari” izveden je u dvorani „Vatroslav Lisinski“. Pjesma „Lastovska balada“, treća u Omišu. Uradio svečanu pjesmu grada Knina, s nedavno snimljenim spotom pjesmu „Zadre grade“, pa pjesmu o Busovači. Moja pjesma, tekst je u najužem izboru za himnu BiH. Uredio je i otpjevao Đorđe Pavičić, produkcija Kontra smjer zajedno s pjesmama Anamari, Zadre grade, Hvala ti Ivane Pavle II s Robijem Milakom. S Karlom Neferanović i Dariom Višticom na festival mi ide i pjesma „Ribarska balada… 21 uglazbljena pjesma. Onda više izložbi umjetničke fotografije. Višestruko nagrađivan za umjetničku fotografiju. Uredio knjigu umjetničke fotografije „Umorne ruke“ Senka Sorića.

* Višestruko ste nagrađivani?

Da, 31 nagrada iz RH i izvan nje, od kojih su značajnije: Nagrada Grada Knina – Grb Grada Knina (za književni doprinos); 2002.; Prva nagrada za tekst: Mi mornari – Mali splitski festival, Split 2006.; Druga nagrada za poeziju, Prvoga međunarodnoga festivala poezije za djecu i mladež Magda Simin, Novi Sad, Vojvodina RS, 2009.; Prva nagrada za poeziju na standardnom hrvatskom jeziku Matičinih pjesničkih susreti u Velikoj Gorici, za pjesmu Istina, Velika Gorica 2010.; Druga nagrada za poetski uradak, Prvog natječaja za kraće književno djelo o Hrvatskom Domovinskom i obranbenom ratu, Dani sjećanja na žrtvu Vukovara,Vukovar 2011.; Druga nagrada Matsuo Basho Award for 2013., Associazione Italiana Haiku (AIH), Međunarodna nagrada za haiku, Cordenons (PN) Italia, 2013.; Nagrada za aforizam, Međunarodnog natječaja časopisa Avlija, Rožaje, Crna Gora 2015., i 2016. (Dvije druge nagrade).; Nagrada za umjetničku fotografiju, Otok i more, Međunarodna izložba fotografije, Island and Sea, International exhibition of photography, Kukljica 2015.; Najljepše priče s konkursa&natječaja Planjaxovo pero 17., 2018., Drugonagrađena priča – dobitnik Srebrenog PLANJAX-OVOG PERA za priču „Pripovjedač„.; Струшко слово“, Редакцијата на ревијата за книженост „Бранувања“ од Струга, во рамките на меѓународната манифестација „Струшки книжевни средби“ – 2018.; III. nagrada, 29.,  pjesnički memorijal „Avdo Mujkić“ 2020., JU Javna biblioteka Lukavac, BiH.; ZLATNA BLAGODARNICA, Upravni odbor na Kulturen centar „Bran“ – Struga, Redakcijata na megunarodnoto spisanie za literatura „Branuvanja“ Manifestacijata – Struški Kniževni Sredbi vo spomen na osnovačot, kreatorot i realizatorot na programite, pisatelotom Petko Šipinkarovski (1946 – 2020).; Odlukom Tajništva HNiP-a za predan i ustrajan rad zahvalnicima su nagrađeni članovi HNiP-a; Dubravka Vukoja, Ivona Zadro, Nikola Šimić Tonin i Darko Markušić.  (Zagreb, prosinac 2020.). Zahvalnica Nikoli Šimiću Toninu za novinarsku priču godine 2020., Loparina s Dinare objavljena u Hrvatskome planinaru.; Nikola Šimić Tonin, For participating in the „Over the Rainbow“ Children’s Poetry Antology by the Poetryzine Magazine, 28. 04. 2021.;Klemensa Janickog Ianicus sastala se 6. siječnja 2021. godine u Bydgoszczy. Razmotreno je 10 pjesničkih radova za priznanje Nagrade. Nakon glasanja donesena je jednoglasna odluka priznanja Nagrade im. Klemensa Janickog piscu iz Hrvatske: Nikoli Šimiću Toninom.; Međunarodna književna nagrada Petar Kanavelić, Za znanstveni rad: Riječ o svestranosti u skici za portret Korčulanina Petra Kanavelića, Korčula 2021.;  Certificate, Of participation, Nikola Šimić Tonin, This certificate was given to him, in appreciation of his participation ih the global, ANTOLOGY OF A THOUSAND POETS, Abdallah Gasmi, Tunisia, 2021.;„ПОСЕБНИ КНИЖЕВНИ ОСТВАРУВАЊА ОД СТРАНСТВО“ за 2022 година на Никола Шимиќ Тонин. Наградите се доделуват во чест на Петко Шипинкаровски и се насловени како ,,Петковиот аманет “ од Струга.;Velika zlatna plaketa, za kratki esej na temu ‘Dr. Franjo Tuđman – utemeljitelj Republike Hrvatske’, u povodu 100. obljetnice rođenja, organizator Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.), 2022.; Književna nagrada za prevodilaštvo „Fikret Cacan“ za 2023., Nagrada za poeziju 50 pjesničkih susreta „Aco Karamanov 2023.“ Council of the 50th Karamanov poetry meetings at the centre of culture „Aco karamanov“ Radovis North Macedonia.; Nagrada Mozaik za stranog autora, XIII međunarodni festival “Bitolska književna sjećanja”, Bitol, Makedonija 2024.; Marak – Maaref Qudsiya za nasleđe i kulturu, Ministarstvo kulture i Hašemitska Kraljevina Jordan uputio je poziv svim umjetnicima iz cijelog sveta da učestvuju u izložbi pod nazivom „Solidarnost sa palestinskim narodom – Četkica za svrhu”., Ovogodišnju međunarodnu nagradu “Goceva misao”, uoči 4. veljače, rođendana Goce Delčeva, dodjeljuju se Jonu Deakonescuu iz Rumunjske, Zoranu Pejkovskom iz Makedonije i Nikoli Šimiću Toninu iz Hrvatske. Dobitnici dobivaju nagradu za ukupni angažman i doprinos planu afirmacije i predstavljanja makedonske književnosti i kulture u inozemstvu. Plaketa “Meho Puzić” za očuvanje sevdalinke.

* Predsjednik ste Hrvatskog književnog društva Zadar?

Dvije godine zaredom Hrvatsko književno društvo – Zadar kog sam osnovao i koje broji 93 člana, je najnakladnik Zadarske županije (udruge) i cjelokupno drugi. Pokrenuo sam Biblioteku „Donat“. Imali smo i knjigu godine „Moje životno djelo“ Stanislava Antića, i toliko drugih zapaženih knjiga. Godišnje izdamo tridesetak knjiga. Pokrenuo sam časopis, „Zadarski književni ljetopis“, časopis za književnost, umjetnost i znanost A1 razine, u kom su uz mnoga književna djela iz RH i izvan nje, objavljeni i značajni znanstveni radovi. Kuriozitet je kako je prije 150 godina fratar Nikola Šimić pokrenuo u Zadru književni časopis „Iskra“, nakon 150 godina u Zadru drugi Nikola Šimić, Nikola Šimić Tonin, umalo fratar, pokreće časopis za književnost, umjetnost i znanost „Zadarski književni ljetopis“.

* Pokrenuli ste i neke književne manifestacije koje već pomalo postaju tradicionalne?

Da, istakao bih Manifestaciju čakavske poezije u Kalima na kojoj se dodjeljuje književna nagrada “Joja Ricov” za čakavsku poeziju. Održava se već 10 godina, a ove godine postavljamo poprsje pjesniku, kao i spomen ploču na njegovu rodnu kuću.

Zatim, tu je Manifestaciju domoljubne poezije “Stijeg Slobode” u Kninu, na Kninskoj tvrđavi. Jedanaest godina, pokroviteljica je bila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a sada je pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja. Manifestacija se održava uz dodjeljivanje nagrada “Stijeg slobode” i predstavlja vodeću manifestaciju domoljubne poezije u Hrvatskoj. Istaknuo bih i Nagradu “Zoranić” za roman godine, na dan izlaska prvog hrvatskog romana “Planine” u Zadru, pa Nagradu “Goran Bujić – književnici novinari” i Nagradu “Donat” u Zadru.