U MATICI HRVATSKOJ Predstavljena knjiga ‘Beskompromisna politika katolika – Principi o kojima se ne pregovara’

Knjiga ‘Beskompromisna politika katolika – Principi o kojima se ne pregovara’ čiji je autor prof. dr. sc. don Josip Mužić, predstavljena je u dvorani Matice hrvatske u Zadru, objavila je Zadarska nadbiskupija.

O knjizi su govorili Branimir Stanić, glavni urednik Glasa Koncila, doc. dr. sc. Damir Šehić, profesor moralne teologije i autor Mužić. Predstavljanje je održano u sklopu inicijative „Dani svetoga Šime, zaštitnika Zadra“.

„Sveti Šimun bi trebao biti uzor katoličkim političarima, jer njemu su se zacijelo mnogi suvremenici smijali, zato što je godinama bio u hramu i čekao da se rodi Spasitelj, prorokovao je njegov dolazak“, rekao je Stanić.

Sv. Šimun bi trebao biti uzor strpljenja jer čeka, a „mnogi političari, i oni koji se deklariraju katolicima, nisu spremni nimalo čekati da se određena katolička vrednota ostvari, već odmah kažu: ‘Ne može se, ne isplati se, nemoguće je da zažive katoličke vrijednosti u politici’“, upozorio je Stanić, rekavši da se od političara koji se deklariraju katolicima traži vrlina hrabrosti.

„Politika je područje pregovaranja. Suvremena civilizacija demokracije usmjerena je prema gotovo ideologiji kompromisa, da svi budu zadovoljni. No, postoje vrijednosti, stvarnosti za koje nema kompromisa“, istaknuo je Stanić, rekavši da knjiga govori o tome.

Politička vlast je često u sferi tzv. pozicijskog pregovaranja čije je geslo: ‘Traži više, uzmi dovoljno’. Sadržaj koji će se omogućiti kršćanima ne znači da će ujedno nestati za kršćane neprihvatljiv sadržaj u društvu. To znači ulazak loših pojava „na mala vrata“, rekao je Stanić.

Autor pokazuje kako „tri vrijednosti bez kompromisa, zdravorazumski ostvariti“. To su zaštita života od začeća do prirodne smrti, obitelj utemeljena na braku između muškarca i žene i pravo na odgajanje djece, oko čega se vodi i borba za budućnost civilizacije.

Stanić je istaknuo da je katolička kultura svijetu predala puno vrijednosti: proslave Božića, Uskrsa, sv. Valentina, što je ne samo vrijedno, nego za svijet i profitabilno; tvrtka funkcionira na principu kršćanskih pojmova vizija, misija, rekao je Stanić.

„Zašto se tako olako sve daje? Ostala su još tri principa. Ako to damo, život, a već postoji Zakon o pobačaju, obitelj i ako roditelji više ne mogu odlučivati o svojoj djeci, što smo učinili“, upozorio je Stanić.

Autor u knjizi tematizira i nauk i poziv sv. Ivana Pavla II.: „Ne bojte se, širom otvorite vrata Kristu“. „Neki naši političari koji se deklariraju katolicima boje se da bi Krist mogao uzeti nešto od njihove moći, ako bi njihova politika bila utemeljena na autentičnim kršćanskim vrijednostima i kada bi živjeli slobodu svoje vjere.

Krist bi im oduzeo vlast propadljivosti, izvrtanje prava, samovolju, no ne bi oduzeo ništa od onoga što pripada čovjekovoj slobodi, njegovom dostojanstvu, izgradnji pravednog društva“, poručio je Stanić, rekavši da se beskompromisnom politikom katolika ne gubi ništa od onoga što društveni život čini slobodnim, lijepim i velikim, a dobiva se puno i može se istinski živjeti.

„Ta teološka knjiga je važna u Crkvi i društvu jer pokazuje da je beskompromisna politika katolika moguća na svim razinama vlasti i u svim područjima te da se na takav način omogućuje da se život kao takav ne isključuje“, poručio je Stanić.

„Najzahtjevnija razina djelovanja katolika u politici tiče se principa o kojima se ne pregovara“, istaknuo je Šehić, rekavši da se Mužić u knjizi poziva na Katekizam Katoličke Crkve, dokumente Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.

„Ako bismo politiku promatrali samo kao javnu djelatnost, onda bismo je osiromašili. Politika bi trebala nositi temeljne kreposti ili načela po kojima može pokazivati svoju svjetlost i socijalnu djelatnost“, rekao je Šehić.

Mužićev termin ‘ne pregovara’ predstavlja ono „u čemu čovjek može rasti do razine predviđene moralnim zakonom koji je upisan u čovjeka. U skladu s tradicijom i dokumentima Crkve o kršćanima u društvenom kontekstu, Mužić afirmira kršćansko laičko djelovanje u javnom i političkom životu. Socijalni nauk Crkve predstavlja mogućnosti u kojima čovjek može djelotvorno primijeniti biblijsku poruku u svakodnevnom životu“, rekao je Šehić, istaknuvši nužnost kršćanskog zauzimanja u gospodarskoj, zakonodavno – pravnoj i kulturnoj sferi.

„U postmodernom društvu je kao uvreda reći da postoji nešto o čemu se ne smije pregovarati ili da postoje čvrste strukture i barijere koje su vezane moralnim zakonom ili religijskom formom“, upozorio je Šehić, rekavši da je Crkva živi organizam i pozvana je suosjećati s onim tko je ranjen, vidjeti što je nečija potreba, biti prisutna u konkretnoj situaciji. „Socijalni nauk Crkve djeluje u konkretnoj situaciji kroz načela koja su život. To je temeljna poruka knjige – načela koja su život, ne kao stroga pravila“, istaknuo je Šehić.

Velika opasnost i pomutnja između dobra i zla očituje se u borbi kulture života i kulture smrti, pojam kojeg je najviše koristio Ivan Pavao II.

„Pojam principa o kojima se ne raspravlja razgraničavaju ljudsko od neljudskoga. Ako kao maksimu želimo ostvariti ono što želimo, došli bismo u koliziju sa slobodom drugog te bismo ugrozili socijalni poredak i ono što je duboko utkano u nas, a to je prirodni moralni zakon.

Jedan od prvih principa je pravo na život. To je primarno pravo bez kojega sva druga prava ne postoje. Jer, da nismo živi, ne bismo imali pravo i uopće mogućnost raspravljati. Život je pravo koje moramo baštiniti u cijelosti, da bismo mogli govoriti o bilo kakvim drugim slobodama“, poručio je Šehić. Upozorio je da mnogi vjernici selektivno prihvaćaju kršćanske vrijednosti i kršćanstvo žive tradicijski; prakticiraju religioznu praksu, a ne aktualiziraju moralna načela.

Autor Mužić „činjenično i znanstveno utemeljeno progovara o gorućim problemima hrvatskog društva koje se voli hvaliti da je katoličko, no život u zemlji pokazuje da je na djelu protukatoličko djelovanje, surađivanje s kulturom smrti, odustajanje od naslijeđene baštine i kršćanskog identiteta“, upozorio je Šehić.

„Principi su temelj kršćanskog djelovanja koje čovjek nije izmislio, nego su mu objavljena, kao što čovjek nije sam kreirao moralni red, nego mu je  moralni red određen. Dopuštenjem kršenja principa o kojima se ne pregovara urušava se dostojanstvo ljudske osobe, moralni red i budućnost društva“, upozorio je Šehić, rekavši da su kršćani pozvani u obranu objavljenog objektivnog moralnog zakona i dostojanstva čovjeka, čime se i slavi Bog stvoritelj.

„Ta načela nisu pisana radi sebe, nego su protkana Objavom, evanđeoskom istinom koja daje život. Kao što je evanđelje riječ Života, životvorna riječ, tako su i načela koja iz evanđelja proizlaze“, poručio je Šehić.