ZADARSKI PARKOVI (2) Perivoj Vladimira Nazora: Spomenik prirode u čiju su obranu ustale žene Zadra

Ovo je najveći zadarski perivoj. Podignut je od 1888. do 1890. na bivšoj gradskoj utvrdi Forte veličine 5,5 hektara. Zasluga je to Dragutina Blažekovića, rodom Osječanina koji je 1886. imenovan vojnim zapovjednikom Dalmacije.

Nakon što je podignut 1890. nazvan je Vojni perivoj, ali je bio otvoren za javnost. Kako bi zadržala pravo vlasništva nad utvrdom, odnosno perivojem, vojska ga je zatvarala jedan dan u godini, obično u proljeće. U novinama bi se oglasilo da se zatvara zbog vojne vježbe, ali to je vjerojatno bila samo dobra izlika da se perivoj detaljno uredi pred bujanje vegetacije. Nakon smrti namjesnika Blažekovića perivoj su nazvali po njemu. Htjeli su to doduše učiniti odmah nakon što se umirovio, ali je sačuvano njegovo pismo u kojem on to izričito zabranjuje. O podizanju perivoja svjedoči kamena ploča koja i danas postoji, iako malo oštećena, a na njoj piše na njemačkom: “Ovaj perivoj su podigle carske i kraljevske trupe, pod djelotvornim nadzorom carsko-kraljevske šumarske inspekcije, 1888-1890.”. Godine 1910. postavljena je u perivoju brončana bista Dragutina Blažekovića, ali je ona, zajedno s bistom cara Franje Josipa, u vrijeme talijanskih vlasti uklonjena i nisu sačuvane.

Nacrt perivoja iz 1906. pokazuje da je parter bio bogato posađen, a iz novina se doznaje da je u njemu postojala bogata kolekcija ruža. Uređene staze obrubljene su kamenom pješčenjakom i veprinom, a postavljene su klupe i rasvjeta. Aleje čempresa još su i danas vidljive, kao i stoljetni borovi, a lovori su vremenom iz grmova prerasli u velika stabla i počeli dominirati perivojem, prekrivajući parter svojim gustim krošnjama.

U perivoj se ulazilo kroz nekadašnje ulaze u utvrdu sa zapadne i istočne strane, a kako je utvrda bila nekad okružena obrambenim kanalima s morem te morskom obalom, perivoj su zvali i Zeleni otok.

Godine 1909., zahvaljujući novoj prometnici koja je tu izgrađena, otvorena su sjeverna vrata pa se lakše moglo prilaziti perivoju. Blizu ulaza je napravljen ribnjak s vodoskokom u sredini.

Povijest ovog perivoja donosi nam jednu zanimljivu epizodu. Naime, u doba austrijske vlasti na mjestu stare vojarne napravljena je nova, veća, odvojena od perivoja zidom. Iako je perivoj bio pod upravom vojske, protiv gradnje vojarne pobunile su se žene Zadra bojeći se za sudbinu perivoja. Visoki časnici su ih morali uvjeriti da će perivoj biti maksimalno sačuvan.

U vrijeme talijanske uprave perivoj je prestao biti pod vojnom upravom.

Unatoč znatnim oštećenjima od bombardiranja tijekom Drugog svjetskog rata, perivoj je ostao sačuvan do danas u nepromijenjenoj veličini, zahvaljujući tome što je podignut na utvrdi. Nakon rata je obnovljen, a 1968. godine je proglašen spomenikom prirode.

U sutrašnjem izdanju: Perivoj Gospe od Zdravlja

Sadržaj nastao u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Zadra