NOĆ KADA STAJE SAT Kazaljke unatrag, ura više sna i stara europska dilema

U noći sa subote, 25. listopada, na nedjelju, 26. listopada 2025., dakle večeras, odnosno rano ujutro, točno u tri sata, kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unatrag – na dva sata. Time završava ljetno i započinje zimsko računanje vremena, što već tradicionalno donosi “dodatni” sat sna, ali i niz promjena u svakodnevici nam…

Zimsko računanje vremena, poznato i kao standardno srednjoeuropsko vrijeme, trajat će od sutra sve do proljeća. Iako se mnogi raduju tom jednom satu više odmora, praksa pomicanja kazaljki sve je češće na meti kritika – kako zbog narušenog biološkog ritma, tako i zbog činjenice da uštede energije, koje su nekoć bile glavni argument, danas gotovo da i ne postoje, i stvar su pročih desetljeća.

Prelazak na zimsko računanje vremena donosi nekoliko konkretnih promjena. Vozači automobila, mopeda i motocikala, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, od 1. studenoga do 31. ožujka moraju voziti s upaljenim svjetlima, a kazna za nepoštivanje propisa iznosi 30 eura. Biciklisti, pak, od prvog sumraka do potpunog svanuća moraju imati upaljena bijela i crvena svjetla.

A za korisnike višetarifnih brojila električne energije mijenja se i obračunsko razdoblje jeftinije struje – od 21 do 7 sati, što je sat ranije nego u ljetnom režimu računanja. Pomicanje kazaljki ima i svoje tehničke posljedice – primjerice, noćni vlakovi Hrvatskih željeznica koji se u to vrijeme nađu na pruzi moraju zaustaviti vožnju na sat vremena kako bi uskladili vozni red, većina digitalnih uređaja i pametnih telefona automatski će se prilagoditi, ali vlasnici analognih satova morat će to učiniti ručno kao i do sada.

Ideja o sezonskom pomicanju sata stara je više od dva stoljeća. Američki izumitelj Benjamin Franklin prvi ju je spomenuo još 1784., u praksi je uvedena 1916. tijekom Prvog svjetskog rata u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj – pa tako i na području današnje RH, a cilj je bio jednostavan: uštedjeti energiju bolje iskorištavanjem dnevnog svjetla. Sustav je nakon toga više puta ukidan i vraćan U Hrvatskoj se ponovno koristi od 1983. do dan danas.

Unatoč dugoj tradiciji, u posljednjih desetak godina sve je glasniji pritisak da se pomicanje sata ukine, Europska komisija je 2018. provela veliko javno savjetovanje u kojem je sudjelovalo 4,6 milijuna građana, kod čega se čak 84 posto izjasnilo za ukidanje prakse pomicanja ura. Europski parlament potom je 2019. izglasao prijedlog o prestanku sezonskih promjena, no odluka nikada nije provedena jer se države članice nisu uspjele dogovoriti žele li trajno ostati na ljetnom ili na zimskom računanju vremena.

Zagovornici trajnog ljetnog vremena ističu kako bi duže i svjetlije večeri pozitivno utjecale na turizam, rekreaciju i svakodnevni život. No, to bi također značilo da bi zimska jutra bila izrazito tamna – u prosincu bi sunce izlazilo tek oko 8:30, što bi otežalo početak školskih i radnih dana. S druge strane, stručnjaci za spavanje i zdravlje sna smatraju da je trajno zimsko vrijeme prirodnije i zdravije jer je usklađeno s našim unutarnjim biološkim satom…

Brojna istraživanja upozoravaju da dvaput godišnje pomicanje sata može izazvati niz problema: poremećaje spavanja, povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, smanjenu koncentraciju i veći broj prometnih nesreća. Iako se u jesenskom prijelazu dobiva sat sna, mnogi se osjećaju umornije i dezorijentirano, dok proljetni prijelaz uzima danima da se tijelo prilagodi izmjenama bioritma.

Zanimljivo je da su ranije procjene o uštedi energije, zbog kojih je praksa i uvedena, danas gotovo beznačajne, moderni uređaji, LED rasvjeta i fleksibilni radni rasporedi učinili su učinke minimalnima – procjene pokazuju da se uštedi između 0,5 i 2 posto energije, što je zanemarivo u odnosu na moguće zdravstvene i društvene posljedice usklađivanja vremena naprijed-natrag.

Unatoč brojnim raspravama, pomicanje sata ostaje na snazi barem do 2026. godine, prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU, do tada, Europa će se i dalje dva puta godišnje “igrati se s vremenom”, dok političari traže kompromis između tradicije, znanosti i svakodnevnog ritma života. Kako bilo – kazaljke “većeras” vraćamo unatrag, dani postaju kraći, a jutra hladnija.

I, barem ovu nedjelju svi ćemo spavati dulje sat vremena. Valjda… (PL)