IMATI ZDRAVA PLUĆA Spirometrijski test vrijedan svima, tako i zadarskim studentima i profesorima

Na Sveučilištu u Zadru danas je javnozdravstvenom aktivnošću obilježen Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) s ciljem podizanja svijesti, razmjene znanja i poticanja rasprave o načinima smanjenja tereta ove bolesti. U sveučilišnom restoranu Barbakan tim je povodom organizirana spirometrija za mlađu populaciju — studente i profesore Sveučilišta.

Riječ je o bezbolnom dijagnostičkom testu koji mjeri plućnu funkciju, odnosno volumen i protok zraka pri udisaju i izdisaju. Proveli su je doc. dr. sc. Eugenija Basioli Kasap, specijalistica pulmologije s Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru, kojoj su asistirale medicinske sestre Silvija Buškulić i Ivana Šimurina.

-Kronična opstruktivna plućna bolest u svijetu je treći uzrok smrtnosti. U Hrvatskoj je evidentirana kao osma, što znači da postoji još velik broj osoba kojima nije dijagnosticirana. Imamo jako velik postotak pušača, tako da se očekuje da je i postotak oboljelih veći. Spirometrija nam je tu važna jer je ključna za dijagnostiku bolesti, a osobe često ne znaju da boluju i nisu upućene na bilo kakav pregled. Upravo zbog toga radimo ovakve akcije kako bismo pušačima i općenito građanima omogućili da naprave barem svoju prvu spirometriju, kako bi se bolest dijagnosticirala na vrijeme i kako bi se na vrijeme moglo započeti s liječenjem –  kaže dr. Basioli Kasap.

Sudionici mlađi od 30 godina anketirani su o upoznatosti s faktorima rizika za nastanak KOPB-a, a rezultati anketiranja bit će objavljeni naknadno, otkrivaju nam iz OB Zadar.

Ovogodišnja tema Svjetskog  dan kronične opstruktivne plućne bolesti  je „Teško dišete? Kratkoća daha može biti znak KOPB-a“ i upozorava na to da je KOPB među vodećim uzrocima smrti u svijetu, ali je i dalje pogrešno dijagnosticirana bolest, često i neprepoznata.

KOPB najčešće nastaje zbog dugotrajnog aktivnog ili pasivnog pušenja, a prvi se simptomi obično javljaju kod pušača starijih od 40 godina. Bolest može biti uzrokovana i izlaganjem štetnim plinovima, prašini, kemikalijama ili zagađenom zraku, uz moguću genetsku sklonost i preosjetljivost dišnih puteva. Simptomi se obično javljaju tek kad je plućna funkcija već smanjena, a najčešći su: otežano disanje kod kretanja i vježbanja niskog intenziteta, kašalj koji se najčešće javlja ujutro i osjećaj stezanja u prsima.