NIN I NOVALJA Među gradovima koji najviše izdvajaju za porodiljne naknade i opremu za novorođenčad

Početak ove godine označile su opsežne izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama; od 1. ožujka udvostručena je jednokratna naknada za novorođeno dijete (s 309 na 618 eura), znatno su povećane naknade tijekom korištenja roditeljskog dopusta – limit je porastao s 995 na 3000 eura neto, čime se omogućuje isplata pune plaće za roditelje s primanjima do tog iznosa – a dodatno su povećane i potpore za roditelje blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta, kao i za roditelje koji rade na pola radnog vremena.

Produžen je i očinski dopust, s 10 na 20 dana za jedno dijete te s 15 na 30 dana za blizance ili više istodobno rođene djece. Povećane su i naknade za roditelje djece s težim smetnjama u razvoju, roditelje koji rade na minimalnoj plaći, nezaposlene, njegovatelje te posvojitelje. Sva povećanja odnose se i na postojeće korisnike, a ukupni financijski učinak izmjena procjenjuje se na 474,6 milijuna eura u 2025. godini, uz daljnji rast u sljedećim godinama.

Dok država snažno proširuje razinu univerzalnih potpora, stvarna demografska slika na terenu i dalje ovisi o lokalnim zajednicama budući da one prve bilježe promjene, reagiraju na potrebe obitelji i pokazuju koliko su nacionalne mjere uspješne u praksi. Lani je u 68 gradova rođeno više beba nego godinu prije, što predstavlja znatan pomak u odnosu na 2023., kada je rast broja rođenih zabilježen u 41 gradu.

Unatoč tome, pozitivan prirodni prirast i u 2024. ostvarilo je tek njih šest, dok je na razini države rođeno 32.069 beba, odnosno, 101 manje nego godinu ranije. U istom razdoblju broj umrlih smanjen je za 195 osoba, no prirodni prirast ostao je snažno negativan, uz vitalni indeks od 62,8.

Ovakvi trendovi objašnjavaju zašto su gradovi sve aktivniji u oblikovanju vlastitih pronatalitetnih politika i zašto se lokalna izdvajanja iz godine u godinu povećavaju. Podaci o izdvajanjima za širu proračunsku stavku „Obitelj i djeca“ potvrđuju da su gradovi nastavili jačati svoje lokalne demografske politike. Prema Ministarstvu financija, u prošloj godini ukupno su 94 grada usmjerila sredstva u ovu funkcijsku kategoriju, izdvojivši 38,6 milijuna eura, a među njima su se posebno istaknuli Novi Vinodolski i Crikvenica.

Brojne lokalne sredine tijekom 2024. i početkom 2025. uvodile su ili proširivale mjere poput besplatnih vrtića, većih naknada za novorođenčad, sufinanciranja medicinski potpomognute oplodnje ili potpora za rješavanje stambenog pitanja, a sve s ciljem stvaranja sigurnijih i povoljnijih uvjeta za mlade obitelji. Upravo u tom kontekstu treba promatrati i izdvajanja za porodiljne naknade i opremu za novorođenčad, kao dio šire slike lokalnih napora da ublaže negativne trendove i potaknu demografsku revitalizaciju.

Sredstva za ovu namjenu izdvojilo je 60 gradova (u ukupnom iznosu od 4.276.520 eura, što je za 401.283 eura više nego u prethodnoj godini), ali važno je istaknuti da neki gradovi u ovoj kategoriji prikazuje nulte ili prazne iznose. Razlog nije izostanak demografskih mjera, već način knjiženja jer mnoge jedinice lokalne samouprave izdvajanja za novorođenčad evidentiraju pod širim stavkama socijalne skrbi ili općih potpora obiteljima. U ovoj analizi stoga prikazujemo samo one gradove koji su izdvajanja za Porodiljne naknade i opremu za novorođenčad izričito iskazali kao zasebnu proračunsku poziciju.

Nedavna analiza podataka Ministarstva financija na portalu Gradonačelnik.hr pokazala je da po izdvajanju per capita predvode gradovi s juga Hrvatske, a raspon izdvajanja kreće se od 0,93 do 15,10 eura po stanovniku. Upravo je toliki iznos izdvojio Stari Grad koji zauzima prvo mjesto, a odmah iza njega je Vrlika s 15,05 eura. Vrlo visoka izdvajanja bilježe i Crikvenica i Drniš, svaki s 14,87 eura, dok ih u stopu slijedi Novalja s 14,84 eura. U Top 10 ulaze i Vodice (14,28 eura), Slavonski Brod (11,38 eura), Mali Lošinj (10,36 eura), Sveta Nedelja (9,31 eura) te Belišće (9,00 eura), što sugerira da se najsnažniji intenzitet ulaganja u ovom slučaju događa u manjim gradovima. Napomenimo kako je lani u ove svrhe ukupno 25 gradova dalo iznad 5 eura per capita.

Tijekom prošle godine, proračunska izdvajanja svih gradova koji su izdvojili sredstva za ove svrhe kretala su se od 0,04 posto do 1,47 posto koliko je izdvojio prvoplasirani Drniš. Slijedi ga Stari Grad s udjelom od 1,11 posto, a potom Belišće s 0,92 posto. U vrhu su još Vrlika (0,87 posto) i Slavonski Brod (0,84 posto), dok ostatak liste deset najbolje rangiranih čine Crikvenica (0,81 posto), Sveta Nedelja (0,71 posto), Valpovo (0,67 posto), Vodice (0,66 posto) i Supetar (0,65 posto). Trend rasta izdvajanja u odnosu na 2023. godinu najsnažnije bilježi Slavonski Brod, koji je iznos povećao za 127.469 eura. Značajan porast vidljiv je i u Svetoj Nedelji (68.085 eura), Vodicama (67.628 eura), Crikvenici (59.688 eura) i Drnišu (58.383 eura). U prvih deset ulaze još Osijek (35.494 eura), Krk (27.849 eura), Samobor (27.000 eura), Đakovo (25.180 eura) i Novska (23.682 eura).

Sredstva za rodiljne naknade te opremu za novorođenčad lani su povećala 33 grada. Promatramo li porast izdvajanja u postotcima, apsolutni rekorder je Drniš, koji izdvajanja povećava za čak 167 posto. Slijede ga Vodice (121,04 posto), Krk (116,22 posto), Vrlika (95,09 posto) i Novigrad (88,37 posto). U Top 10 ulaze i Crikvenica (67,25 posto), Sveta Nedelja (67,06 posto), Nin (61,11 posto), Donja Stubica (47,64 posto) i Novska (+34,38 posto izdvajanja)…