VELIKI JUBILEJ Zadar uskoro slavi 40 godina jedne od najvećih pobjeda hrvatske košarke

Četrdeset godina nakon jedne od najslavnijih večeri u povijesti domaće košarke, grad Zadar i Košarkaški klub Zadar pripremaju obilježavanje velikog jubileja, 40 godina od osvajanja naslova prvaka tadašnje države. Tijekom vikenda 25. i 26. travnja, Zadar će se prisjetiti 26. travnja 1986. godine, kada je u Ledenoj dvorani “Doma sportova” u Zagrebu odigrana jedna od najlegendarnijih utakmica u povijesti jugoslavenske košarke. U odlučujućoj trećoj utakmici finalne serije protiv Cibone, Zadar je slavio rezultatom 111:110 nakon dva produžetka, u susretu koji se i danas opisuje kao „majstorica snova”.

– Riječ o najvećoj pobjedi i uspjehu u povijesti kluba, pogotovo kada se uzme u obzir kontekst vremena. U tom trenutku KK Cibona je bio dvostruki europski prvak, dominantan na starom kontinentu, i više od tisuću dana nije bio poražen na domaćem terenu. Današnjim generacijama teško je i dočarati koliko je to bio velik uspjeh, kazao je Roko Jurlina, direktor KK Zadar i dodao:

– Upravo zato želimo ovom obljetnicom približiti taj trenutak našim ljudima, evocirati uspomene na tu pobjedu, taj događaj i trofej, kao i na sve ono što se tada događalo, poručuje Jurlina.

Finalna serija bila je izjednačena i dramatična od samog početka, KK Cibona je povela pobjedom u Zagrebu (84:70), Zadar je uzvratio na domaćem terenu u Jazinama (84:73), a odluka je pala u trećoj utakmici, pred prepunim Domom sportova.

Utakmica je ostala zapamćena po nevjerojatnim preokretima, visokom ritmu i dvoboju velikih igrača, prije svega između Dražena Petrovića i zadarske momčadi predvođene Petrom Popovićem. Utakmicom je dominirao Stojko Vranković koji iz igre nije izašao 50 minuta.

U atmosferi kakva se rijetko viđa, odlučivale su nijanse, a Zadar je u završnici, nakon čak dva produžetka, uspio slomiti velikog favorita i ostvariti pobjedu koja se i danas smatra jednim od najvećih iznenađenja u povijesti jugoslavenske košarke.

Bila je to pobjeda protiv tada dvostrukog prvaka Europe i trenutak u kojem je Zadar još jednom potvrdio svoj status grada košarke. Povijesnu generaciju koja je osvojila naslov činili su: Veljko Petranović, Darko Pahlić, Petar Popović, Milan Mlađan, Ante Matulović, Zdenko Babić, Draženko Blažević, Stojko Vranković, Ivica Obad, Boris Hrabrov, Stipe Šarlija, Dragomir Čiklić i Arijan Komazec, uz trenera Vladu Đurovića te pomoćnog trenera Branka Šuljka.

Momčad koja je te večeri srušila europskog prvaka nije osvojila samo naslov, osvojila je srca navijača i stvorila priču koja se prenosi generacijama, kao simbol zajedništva, ponosa i nepokolebljivog zadarskog duha. Ova velika obljetnica ne obilježava se samo kao podsjetnik na povijesni rezultat, već i kao prilika za ponovno okupljanje generacija, evociranje uspomena i slavljenje nasljeđa koje je oblikovalo hrvatsku košarku.

– Cilj svega ovoga je povezati slavnu prošlost s današnjim generacijama, odati počast ljudima koji su tada bili dio kluba i obilježili to razdoblje, ali i ostaviti nešto vrijedno budućim generacijama. Želimo stvoriti most između prošlosti i budućnosti kluba, za koju se nadamo da će biti što uspješnija. Projekt je zahtjevan i još uvijek je u fazi realizacije, ali kada te vode emocije i ljubav prema klubu, ništa nije teško. Nadam se da će sve na kraju ispasti kako treba i da ćemo svi biti ponosni, dodao je Jurlina.

Po prvi put u povijesti, obilježavanje ove velike obljetnice sustavno je inicirao direktor kluba Roko Jurlina, u suradnji s Gradom Zadrom, s ciljem da se ovaj povijesni trenutak dostojno vrati u kolektivnu memoriju grada i sporta.

– Cilj je povezati klub, navijače i bivše igrače, probuditi emocije – posebno kod onih koji su možda izgubili vjeru – i vratiti optimizam te vjeru u pozitivnu budućnost kluba. Želimo stvoriti sinergiju između svih – kluba, bivših igrača i navijača, nadam se da ćemo u tome uspjeti. Vjerujem da ovo može biti početak jedne nove prakse. Ovo je prvi korak prema tome da velike trenutke iz povijesti kluba obilježavamo na dostojan i kvalitetan način, zaključio je Jurlina.