RUŽIČASTI GRAD Mistična Petra, ponos Jordana, jedno od sedam novih svjetskih čuda
Antena Zadar
Petra, fascinantni drevni grad u Jordanu, poznat kao „grad u stijeni“, smješten je u srcu pustinje kao prijestolnica Nabatejskog kraljevstva kojeg su osnovali Nabatejci, arapski narod koji je isklesao veličanstvene građevine u stijeni (preko 600 grobnica i impresivnih hramova) te razvio napredan sustav navodnjavanja.
Iako je gotovo pet stoljeća bila neotkrivena, Petra je tek 2007. godine dobila svoje najveće priznanje te je službeno uvrštena u sedam novih svjetskih čuda u organizaciji švicarske zaklade “New7Wonders”. Ova je zaklada pokrenula globalno glasovanje u kojem je sudjelovalo čak sto milijuna ljudi s ciljem proširenja liste sedam postojećih svjetskih čuda, čime je potvrđena neprocjenjiva povijesna važnost Petre za cijelo čovječanstvo.

Veličanstvena Riznica uklesana u stijeni
Petru je 1812. godine otkrio švicarski istraživač Ludwig Burckhardt koji je godinama proučavao arapski jezik i islamsku civilizaciju u Siriji. Dok je putovao prema Kairu, čuo je priče o veličanstvenim ruševinama te je nagovorio vodiča da ga u kolovozu 1812. provede kroz uski klanac Sig, dugačak jedan kilometar, a koji je bio jedini ulaz u grad.
Ono što ga je dočekalo bilo je uistinu fascinantno. Naime, na kraju uskog klanca nalazila se veličanstvena građevina uklesana u stijeni koja je nazvana Al-Khazneh (na arapskom) ili Riznica – najimpresivniji spomenik, visok gotovo 40 i širok 25 metara, u potpunosti uklesan u ružičasti pješčenjak. Naziv su joj dali lokalni beduini jer su vjerovali da je egipatski faraon magijom stvorio građevinu dok današnji arheolozi pretpostavljaju da je to zapravo bio mauzolej (grobnica) nabatejskog kralja Aretasa IV iz 1. stoljeća naše ere.
Klesanje grobnice u Petri bio je vrhunski inženjerski pothvat koji se temeljio na „suprotnoj“ logici gradnje – umjesto od temelja prema gore, Nabatejci su klesali od vrha prema dolje izravno u masivnoj stijeni.
Ovaj pristup imao je nekoliko prednosti, a to su, npr:
– stabilnost građevine – sprječavalo je urušavanje same građevine na radnike;
– prirodna skela: radnici su koristili samo stijenu kao platformu dok su se spuštali;
– rano otkrivanje grešaka prilikom klesanja – svaka pukotina u kamenu mogla se odmah uočiti.

Najveći inženjerski pothvati 1. stoljeća naše ere
Nakon što bi je isklesali, završni sjaj radnici su postizali trljanjem tvrdim kamenjem i pijeskom pomiješanim s vodom, a budući da je pješčenjak relativno mekan, ovakvo „poliranje“ bilo je vrlo učinkovito za dobivanje savršenih korintskih stupova. Međutim, turisti koji svakodnevno obilaze Petru nerijetko se iznenade samoj unutrašnjosti riznice. Naime, dok je fasada remek-djelo detalja, unutrašnjost je jednostavna i prazna. U današnje vrijeme ulaz posjetiteljima je zabranjen kao bi se očuvao mekani pješčenjak od vlage pa se njezina unutrašnjost može vidjeti samo s praga mauzoleja.
Sustav navodnjavanja Petre smatra se jednim od tada najvećih inženjerskih pothvata budući da su Nabatejci koji su se nastanili na ovo područje pretvorili sušni kanjon u bujnu oazu temeljem sofisticiranog sustava za navodnjavanje za tadašnjih 30.000 stanovnika.
Izgradili mrežu brana kao bi kontrolirali sezonske poplave i preusmjeravali vodu u gradske rezervoare, a klesali su je u stijenama klanca koji su i danas vidljivi. Koristili su terakotne cijevi za transport vode s udaljenih izvora, a pomoću njih su održavali stalni pritisak i čistoću vode. Isklesali su goleme podzemne cisterne izravno u stijenama za pohranu zaliha vode za sušno razdoblje. Inženjeri su precizno izračunavali kontrolu tlaka i omogućavali da voda teče i uzbrdo ako je to bilo potrebno. Zahvaljujući ovom sustavu Petra je bila grad s brojnim fontanama i javnim kupalištima, a što je u to vrijeme bilo tehnološko čudo.

Grad s više od milijun turista godišnje
Danas je Petra jedno od glavnih turističkih odredišta u Jordanu, upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine 1985. godine, a u rekordnoj 2023. godini posjetilo ju je čak više od milijun turista. Najbolja razdoblja u godini za posjet Petri su ona bez ekstremenih temperatura – proljeće (od ožujka do svibnja) i jesen (rujan do studeni). Od prosinca do veljače su najmanje gužve jer je to ujedno i najhladnije razdoblje s mogućom kišom kad klanac zna poplaviti, a samo prošle godine su jordanske vlasti evakuirale 1.800 turista iz arheološkog kompleksa zbog iznenadnih bujica.
Ovaj romantični biser stare kulture i civilizacije neodoljivo privlači milijune znatiželjnika sa svih strana svijeta. Petra je magično mjesto koje se mora posjetiti bar jednom u životu i iz prve ruke doživjeti susret s ostacima fascinantnih grobnica i hramova Nabatejskog kraljevstva koje je cvjetalo životom prije punih 20 stoljeća.
