MOŽEMO I SDP: “Zašto se ne objavljuju nalazi vode i tla za Benkovac?”
SDP
– Zašto nije objavljen nalaz za Benkovac, kad je objavljen nalaz za Gospić? Ne vjerujemo institucijama, zbog čega ćemo za analizu kvalitete vode i tla u Benkovcu angažirati neovisne laboratorije i stručnjake, jer građani imaju pravo znati točne informacije, poručili su s danas održane konferencije za medije u Benkovcu Silvana Čeko Jurišić, koordinatorica Možemo za Zadarsku županiju, Tanja Jadrešić, koordinatorica i Jure Zubčić iz SDP-a.
Ocijenili su kako sve što se događa od Gospića, Benkovca, dijelom Varaždina, Senja, Kistanja, pa u Lovincu, Štikadi i slično, odgovornost je Plenkovića – jer u Gospiću i Hrvatskoj jest Plenkovićevo smeće.Jure Zubčić, vijećnik u Županijskoj skupštini Zadarske županije, istaknuo je kako građani i oporba ne histeriziraju niti paničare, već opravdano reagiraju na izravnu ugrozu vlastitog zdravlja i okoliša. Naglasio je kako je nedopustivo da se nalaz o zagađenju objavljuje za Gospić, dok se podaci za Benkovac i dalje tajno zadržavaju od javnosti.
– Povjerenje u institucije u Zadarskoj županiji ne postoji s debelim razlogom: u Šepurinama kraj Nina deset smo godina upozoravali na ilegalno odlagalište prije nego što se uopće krenulo u sanaciju. Na kancerogeno Crno brdo u Biljanima Donjim upozoravamo desetljeće, dok je Hrvatska plaćala visoke kazne Europskoj komisiji, a u Biljanima gotovo da nema kuće koja nije izgubila nekoga od malignih bolesti. Istovremeno, na odlagalištu Diklo u Zadru direktor već dva mjeseca odbija dostaviti ugovore i kartice tvrtki koje dovoze otpad nepoznatog podrijetla. Kako vjerovati Državnom inspektoratu u Zadru kojem treba pune dvije i pol godine da obradi običnu prijavu ilegalne gradnje? Ako im toliko treba za gradnju, jasno je zašto građani nemaju nikakvu sigurnost kada je u pitanju opasni otpad, upozorio je Zubčić.
Silvana Čeko Jurišić, koordinatorica stranke Možemo! za Zadarsku županiju, ukazala je na alarmantne primjere iz neposredne blizine koji potkrepljuju tvrdnje o potpunom slomu nadzornih mehanizama. Podsjetila je na slučaj u Kistanjama gdje je krajem 2024. godine planulo ilegalno odlagalište plastike na česticama u vlasništvu Republike Hrvatske, zbog čega su građani satima udisali otrovni dim. – Odgovorna osoba prvotno je trebala odgovarati kazneno, no djelo je preimenovano te je na kraju odgovarala samo prekršajno. Gdje je zapravo granica između prekršaja i kaznenog djela kada se radi o sustavnom uništavanju okoliša i ugrožavanju zdravlja ljudi? Sljedeći poražavajući primjer je odlagalište Kljakovica (Kovača) u Obrovcu, smješteno svega 1,2 kilometra od rijeke Zrmanje koja je zaštićeni dio mreže Natura 2000. Gradsko vijeće Obrovca još je 2021. godine donijelo odluku da druge jedinice lokalne samouprave mogu tamo dovoziti otpad po cijeni od 200 kuna po toni. Otvara se pitanje što se sve tamo dovozi, odakle i u kojim količinama u neposrednoj blizini rijeke. Građani zaslužuju funkcionalan sustav, službe nadzora koje rade svoj posao te potpunu kaznenu i političku odgovornost za sve koji uzrokuju onečišćenja, poručila je Čeko Jurišić.
Tanja Jadrešić naglasila je da problem opasnog i tehnološkog otpada nije izolirani incident već obrazac koji se ponavlja diljem Like i Dalmacije. – Opasni i tehnološki otpad te otpad neutvrđenog podrijetla masovno se odlaže upravo u kraško područje jer je slabo naseljeno i slabo kontrolirano, bez obzira na razorne posljedice za podzemne vode, cijeli ekosustav i zdravlje ljudi. Riječ je o uzorku nemara koji traje godinama. Primjerice, problem azbesta u Vranjicu kraj Splita te opasnih ostataka tvornice Salonit ‘rješava’ se od 2008. godine. Dok je premijer Plenković izjavio da je problem riješen, u Vranjicu i okolici umrlo je 400 ljudi od posljedica azbesta koji i danas leži u moru i na plažama. Slično je i u Dugom Ratu koji već 20 godina čeka sanaciju. Tvrdnje premijera da je stvar pod kontrolom jednostavno nisu točne. HDZ-ova vlast već deset godina dokazuje da nije u stanju niti se želi baviti ovim ekocidom. Zato imamo tri jasna zahtjeva: tražimo maksimalnu ozbiljnost i hitnost u sanaciji, hitno sazivanje izvanredne sjednice Hrvatskog sabora te raspisivanje izvanrednih izbora, zaključila je Jadrešić.
