KLASIĆ TRAŽI REAKCIJU ŽUPANIJE: “Nije dovoljno reagirati kad psi dođu u sklonište, potrebna je prevencija”

Zbog sve težih uvjeta u Skloništu za napuštene životinje koje više nema kapaciteta za prmanje novih pasa, gradska vijećnica DOMiNO-a Blanka Klasić obratila se Zadarskoj županiji te se sastala i s ravnateljicom Skloništa.

Napominje kako više nije dovoljno reagirati tek kad psi dođu u sklonište, nego pokušati presjeći problem tamo gdje nastaje. Vijećnica je stoga predložila konkretan pilot-program sterilizacija, prvenstveno kuja, te jaču foster mrežu i kampanju.

U dopisu Županiji naglasila je kako aktualna prekapacitiranost županijskog skloništa pokazuje da se problem napuštenih životinja više ne može rješavati samo povećavanjem smještajnih kapaciteta, apelima i edukacijom, a evo što o tome kaže:

– KOORA Zadarske županije već je naglasila potrebu snažnijeg promicanja sterilizacije i kastracije, kontrole mikročipiranja i odgovornog vlasništva. To je važno, ali samo promicanje nije dovoljno. Ako želimo rezultat, dio tih preporuka moramo pretvoriti u konkretnu preventivnu mjeru. Na temelju onoga čemu sam i sama svjedočila na terenu, osobito u pojedinim dijelovima zadarskog zaleđa, velik dio problema nastaje upravo kod vlasničkih kuja koje nisu sterilizirane niti pod odgovarajućim nadzorom. Većina štenaca s kojima sam se susretala u takvim slučajevima dolazila je iz neželjenih legala vlasničkih kuja koje se slobodno kreću, ostanu skotne, a nakon toga nastaje problem što učiniti s cijelim leglom, ističe Klasić.

Napominje kako moramo biti realni jer jedno je ono što imamo na papiru, a drugo je praksa. Edukacija je važna, ali teško ćemo samo apelima promijeniti mentalitet dijela vlasnika koji sterilizaciju još uvijek ne doživljavaju kao potreban trošak odgovornog vlasništva:

– Upravo zato sustav mora doći do njih. Nije dovoljno objaviti javni poziv i čekati da se jave upravo oni vlasnici koji možda ni danas ne vide potrebu za sterilizacijom. U suradnji sa skloništem, veterinarima i općinama trebalo bi utvrditi iz kojih područja dolazi najveći broj neželjenih legala te program aktivno usmjeriti prema tim sredinama. Predlažem da Zadarska županija pokrene jednogodišnji pilot-program za, primjerice, 100 do 150 financiranih ili značajno subvencioniranih sterilizacija i kastracija vlasničkih pasa kao ciljanu preventivnu mjeru kontrole neželjenog razmnožavanja, s jasnim prioritetom sterilizaciji kuja, navodi vijećnica.

Smatra kako bi prednost imali vlasnici nesteriliziranih kuja, vlasnici više pasa, posebno više nesteriliziranih kuja, te područja iz kojih prema evidenciji skloništa dolazi najveći broj neželjenih legala. Materijalne mogućnosti vlasnika, kaže dalje, mogu biti dodatni kriterij za visinu subvencije, ali osnovni kriterij treba biti procijenjeni rizik nastanka neželjenih legala:

– Program ne bi trebao automatski isključivati ni psa koji trenutačno nije uredno evidentiran. Upravo financiranje zahvata može biti način da dođemo i do dijela životinja koje su danas izvan sustava. Uvjet za korištenje programa bio bi da se pas prije ili istodobno sa zahvatom mikročipira i uredno evidentira na vlasnika. Time jednom mjerom dobivamo manje neželjenih legala, više mikročipiranih i evidentiranih pasa i jasnije utvrđenu odgovornost vlasnika. Financiranje sterilizacije ne treba promatrati kao nagradu neodgovornom vlasniku. To je pragmatična preventivna mjera u javnom interesu. Jednom sterilizacijom kuje možemo spriječiti ne samo jedno neželjeno leglo nego i sva buduća legla te životinje. Ako time spriječimo da nekoliko štenaca završi u skloništu, učinak jednog zahvata višestruko nadilazi sam trošak sterilizacije, pojašnjava vijećnica.

Napominje i kako u financijskom smislu ne govorimo o velikom programu, odnosno da bi za pilot projekt od 100 zahvata konačan iznos mogao bi se definirati nakon ugovaranja veterinarskih ambulanti i određivanja visine subvencije po zahvatu. Primjerice, subvencija od 75 eura po zahvatu značila bi maksimalno 7.500 eura za 100 zahvata, dok bi se kod potpunog financiranja konačan trošak utvrdio prema ugovorenim veterinarskim cijenama:

– Takvi modeli već postoje u Hrvatskoj. Zagreb subvencionira sterilizaciju i kastraciju vlasničkih pasa, Samobor provodi financiranje i sufinanciranje zahvata, a primjer imamo i u vlastitoj županiji – Općinu Ražanac. Dubrovnik također javna sredstva koristi za programe sterilizacije kao preventivni način kontrole populacije životinja. Uz to predlažem snažniju i organiziraniju županijsku foster kampanju, u suradnji s općinama, lokalnim medijima, veterinarskim ambulantama, udrugama i građanima, kako privremeno udomljavanje ne bi ovisilo prvenstveno o pojedinačnim apelima skloništa, pojašnjava.

Iz Županije su, kazala nam je na kraju, pozitivno reagirali na njene prijedloge te je bila i na radnom sastanku u Skloništu. Sa sastanak nam prenosi kako postoji volja da se stvari konkretno pokrenu te da je ravnateljica Skloništa vrlo otvorena za suradnju i prijedloge. Istaknula je kako joj je drago da se pojedinci angažiraju i žele dati svoj doprinos. Posebno je naglasila da bi im dodatno uključivanje volontera u ovom trenutku bilo itekako vrijedno i dobrodošlo, poručuje DOMiNO-ova vijećnica.