NIKADA ZABORAVITI Škabrnja rana koja ne zacjeljuje – 86 ugašenih života, a pravda za mnoge nikada nije stigla

Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva, uz potporu zrakoplova, došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.

Glavni udar i težište napada agresora bio je na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su angažirane jake tenkovsko-pješačke snage JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

Do središta mjesta i crkve Velike Gospe paravojne snage i pripadnici JNA došli su tek predvečer, tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit. Civili, pretežno žene, djeca i starije osobe, koji su se skrivali u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su tjerani van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobljeno je i odvedeno u Benkovac.

Ubijena i masakrirana 43 civila i 15 branitelja

Mjesto je branilo 246 hrvatskih branitelja, pripadnika Samostalnog bataljuna Škabrnje, no nisu uspjeli obraniti selo zbog višestruko naoružanih neprijateljskih snaga. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, crkva je do temelja srušena, a cijelo je područje minirano.

Civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristegu, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

Na dan napada mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. U sljedećih nekoliko mjeseci u okupiranoj Škabrnji ubijeno je još najmanje deset civila, a nekoliko ih je preminulo zbog smrzavanja i izostanka osnovnih životnih uvjeta i liječničke skrbi.

Ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.

Za zločine osuđeno 18 osoba, samo dvoje odslužilo kaznu

Do danas su samo dvije osobe odslužile kaznu zbog zločina u Škabrnji. Ostali osuđenici izbjegli su izvršenje kazne jer im se sudilo u odsutnosti. Za zločin u Škabrnji nije odgovarao ni Ratko Mladić, koji je pred Haškim sudom osuđen na doživotni zatvor za genocid i ratne zločine u BiH.

Za zločine u Škabrnji osuđena je nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić, zbog kršenja međunarodnog prava, odnosno sudjelovanja u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991. Nakon odsluženja kazne iz zatvora je izašla krajem 2007. godine.

Presudom Županijskog suda u Zadru, koja je postala pravomoćna u lipnju 1998. godine, za ratni zločin u Škabrnji osamnaest osoba proglašeno je krivima (optužnicom je bilo obuhvaćeno 26 okrivljenika) i osuđeno na višegodišnje zatvorske kazne. Među njima je jedino prisutan bio Jovan Badžoka, koji je osuđen na deset godina zatvora.

U Škabrnju stižu državni dužnosnici

Na obilježavanju 35. obljetnice stradanja Škabrnje sudjelovat će izaslanstvo Vlade predvođeno potpredsjednicima Vlade i ministrima mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem te financija Tomislavom Ćorićem. U ime predsjednika Republike Zorana Milanovića prisustvovat će predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić.

Središnji program obilježavanja počet će u 9.45 sati komemorativnim programom u Ambaru. Slijedi Kolona sjećanja – hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca te sveta misa u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije za sve stradale u Domovinskom ratu. Obilježavanje će završiti u 13 sati hodnjom “Korak po korak” do Spomen-obilježja na mjesnom groblju sv. Luke, javlja N1 info.hr.

Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...
05 KRAKEN