Beroš upozorava na agresivni delta-plus soj: “Dok se širi, nastavlja mutiranje”

Ministar zdravstva Vili Beroš u četvrtak je na konferenciji za novinare, govoreći o važnosti cijepljenja, izjavio kako posljednjih dana čita o varijanti koronavirusa delta plus koja bi mogla biti “agresivnija od delte”.

Što se znamo o toj varijanti i zašto Beroš upozorava na nju?

Zarazna delta nastavlja mutirati

Varijanta virusa SARS-CoV-2 nazvana delta jedan od najzaraznijih virusa koje znamo. Jednako je zarazna kao vodene kozice, a zaraznija je od virusa koji uzrokuju MERS, SARS, ebolu, prehladu, gripu i velike boginje. Delta je također znatno zaraznija od britanske inačice poznate kao alfa, koja je sama zaraznija od izvornog vuhanskog soja, piše Index.

Dok se ova superzarazna varijanta širi, ona nastavlja mutirati. SARS-Cov-2 je jednolančani RNA virus, a oni mutiraju brže od dvolančanih RNA virusa i DNA virusa. No, istraživanja su pokazala da veličina genoma negativno korelira s brzinom mutacije – što veći genom, to manje mutacija.

U tom smislu dobro je što virus SARS-CoV-2 ima veliki genom sastavljen od 30-ak tisuća baznih parova pa relativno sporo mutira za jednolančane RNA viruse, sporije od gripe. Korelacija veličine genoma i sporosti mutacije je logična jer virus s velikim genomom mora imati dobro uređenu provjeru točnosti prepisivanja svojeg koda. Kada to ne bi imao, u velikom genomu bi se događalo previše grešaka i virus ne bi bio efikasan – u reprodukciji bi nastajalo previše virusnih čestica, koje bi bile škartovi. Virus gripe, koji ima mnogo kraći kod RNA, može si dozvoliti luksuz da se manje točno prepisuje i više mutira, a slično vrijedi i za virus hepatitisa C i HIV.

 

S druge strane, zahvaljujući visokoj zaraznosti, delta se toliko masovno širi i replicira da se pogreške u prepisivanju ipak događaju u velikim brojevima te vjerojatnost za nastanak novih varijanti raste, osobito u neprocijepljenim populacijama.

Je li delta-plus opasnija od delte?

Jedna od posljednjih varijanti koja je privukla pozornost zdravstvenih djelatnika, uključujući i ministra Beroša, je varijanta nazvana AY.1, odnosno delta plus. Razlog za interes je činjenica da ju je indijsko ministarstvo zdravlja u lipnju klasificiralo kao “varijantu koja izaziva zabrinutost”. Ta oznaka ukazuje na to da se čini da je zaraznija, da se lakše veže za plućne stanice te da je potencijalno otporna na terapiju monoklonskim protutijelima, što znači da bi mogla probijati stečeni imunitet.

Delta plus ima na proteinu šiljak (S) mutaciju K417N koju delta nema. Ta mutacija ranije je pronađena kod nekih podvarijanti alfe koja je dominirala prije delte te kod varijante beta.

James EK Hildreth, izvršni direktor Medicinskog fakulteta Meharry u Nashvilleu, rekao je za Washington Post da čelnici javnog zdravstva trebaju obratiti pažnju na iskustva drugih nacija, ukazujući na razoran efekt delte u Indiji i odluku te zemlje da delta plus označi kao varijantu koja izaziva zabrinutost.

Jedan od raloga za zabrinutost je mogućnost da bi delta plus mogla probijati zaštitu stvorenu prebolijevanjem ili cijepljenjem. Za sada nemamo jasnu potvrdu za tu zabrinutost.

“Moglo bi se dogoditi da se delta-plus pokaže boljom u prijenosu, da bolje lebdi zrakom, da bolje stvara svoje kopije, bolje se veže za stanice i inficira ih”, rekao je za Health Kenneth Stedman profesor biologije na Sveučilištu Portland State.

Istraživanja provedena krajem lipnja pokazala su da kokteli monoklonskih protutijela Rochea i Eli Lilly imaju smanjenu učinkovitost na varijantu delta plus. No stručnjaci su istaknuli da to još treba podrobnije istražiti.

 
berošdelta