Arbanaški jezik jedan je od tri u Hrvatskoj kojima prijeti izumiranje, govori ga tek tristotinjak ljudi

U Hrvatskoj su tri jezika pred izumiranjem – dva iz Istre i jedan iz Zadra. Josip Bepo jedan je od rijetkih u istarskoj Šušnjevici koji govori vlaškim jezikom.

“Pravi hrvatski smo počeli u školi govoriti. Tamo do šeste godine sigurno nismo znali, nego samo vlaški”, rekao je.

Danas je priča s njim potpuno drugačija. Na crvenoj je UNESCO-voj listi, što znači da je pred izumiranjem. No, ovdje ga neće prepustiti zaboravu tek tako pa kroz igraonicu uče najmlađe.

“Vlaški nije lako naučiti jer ima svoj naglasak koji je dosta težak, ali kada ga se uči od djetinjstva, onda nije težak”, rekla je Viviana Brkarić, voditeljica Ekomuzeja Vlaški puti.

Istriotski jezik također je ostao na malom broju aktivnih govornika.

“To je romanski jezik sa svojih pet varijanti koje se govore u Rovinju, Balama, Vodnjanu, Galižani i Šišanu. U Fažani se nažalost više ne govori jer nemamo tamo više izvornog govornika”, rekao je Claudio Grbac iz Zajednice Talijana Šišan za dnevnik.hr.

Pa ga svim silama pokušavaju održati na životu. Isto vrijedi i za ljude koji pričaju arbanaški. Onih koji ga govore, u Arbanasima u Zadru, ima tek tristotinjak.

“Učim mlade ljude, čak i djecu od pete do 11. godine života. Djeca su oduševljena i ja moram reći da imamo tri slikovnice”, rekla je Maximilijana Baračić.

Svi ovi pokušaji spašavanja ova tri ugrožena jezika kojima se govori u Hrvatskoj pokazuju da “danas možemo s ponosom reći da se svijest ipak razvila o tome i da brojne zajednice i objavljuju knjige o svojim govorima, na svojim jezicima”, rekla je Marija Malnar s Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskog jezika.

I to svjedoči da smo na dobrom putu da bez vlaškog, istriotskog i arbanaškog u konačnici – ipak ne ostanemo.