ARHEOLOŠKI MUZEJ ZADAR Tri dana programa koji spajaju baštinu, ljude i dirljive geste čuvara povijesti i identiteta
ARHEOLOŠKI MUZEJ ZADAR
Arheološki muzej Zadar, jedna od najstarijih i najvažnijih baštinskih ustanova u Hrvatskoj, ovoga vikenda započinje obilježavanje Dana muzeja – datuma koji na očuvanju arheološke baštine sjeverne Dalmacije nosi gotovo dva stoljeća povijesti, identiteta i neprekinutog rada. Program počinje u nedjelju, 30. studenoga, upravo na godišnjicu osnutka Muzeja, a nastavlja se u Zadru i Ninu koja, osim kulturnog, nose i snažnu simboličnu i emocionalnu poruku kroz tri dana zanimljivih kulturnih događanja.
Nedjelja je tako rezervirana za besplatan ulaz, priliku koju Zadrani i njihovi gosti tradicionalno rado koriste, od 9 do 19 sati moguće je razgledati stalni postav muzeja, ali i dvije aktualne izložbe: “Slika je popis simbola: vučedolska kultura i mirila”, kao i “To je moj pjat”, izložbu koja uvijek iznova privlači pozornost zbog svoje topline i kulturnog konteksta. U isto vrijeme, u Ninu će Muzej ninskih starina otvoriti vrata od 10 do 18 sati, nudeći posjetiteljima stalni postav i izložbu “Dr. Dimitrije Vasiljevič Snjegovoj”, cjelodnevni popust od 50 posto na muzejske publikacije dodatno upotpunjuje dan posvećen svima koji kulturu vole i podržavaju, ističu nam iz Arheološkog muzeja.
Drugi dan obilježavanja, pak, donosi jedan od najposebnijih trenutaka cijelog programa. U ponedjeljak, 1. prosinca u 11 sati, u suradnji s Odjelom rodilišta i rađaonice Opće bolnice Zadar, odvija se program “Prve uspomene s Pinelom i Kukicom”, riječ je o tradicionalnom darivanju novorođenčadi rođenih na dan osnutka Muzeja – lijepoj tradiciji kojom se najmlađi Zadrani i Zadranke, simbolično i toplo, primaju u “Muzejsku družinu Pinel i Kukica”. Program koji organiziraju Marina Brkić, Donata Smokrović i Jelena Vekić Bašić svake godine iznova podsjeća da baština obuhvaća i budućnost koja počinje od prvih dana života novih generacija.
Završni dan programa donosi jedan od najdirljivijih događaja ovogodišnjeg obilježavanja. U utorak, 2. prosinca u 12.30 sati, dio izložbe “Dr. Dimitrije Vasiljevič Snjegovoj”, autora Ivana Čondića, bit će svečano darovan ordinaciji dr. med. dent. Mirjane Šarić u Ninu. Gesta je to koja ima duboku simboliku: točno sto godina nakon što je dr. Snjegovoj, liječnik ruskog podrijetla, došao u Nin i ostavio trag ne samo kao liječnik nego i kao čovjek koji je iskreno brinuo o kulturnoj baštini svojega tadašnjeg doma. Darovanjem dijela izložbe u čekaonicu ordinacije u Ninu, Muzej povezuje liječničko zvanje dr. Snjegovoja s njegovim kulturnim nasljeđem, stvarajući svojevrsnu trajnu, svakodnevnu izložbenu točku dostupnu baš svima. Za Nin je to i svojevrstan omaž čovjeku kojeg se mnogi i danas s poštovanjem sjećaju kao – “dr. Rusa”.
Iz Muzeja naglašavaju kako realizacija trodnevnog programa ne bi bila moguća bez podrške uprave Opće bolnice Zadar, glavne medicinske sestre Ane Šalov, Ivane Pejaković, liječnika i partnera iz Nina – dr. Brune Georgieva i dr. Mirjane Šarić – kojima upućuju iskrenu zahvalu, navode nam.
Dan Arheološkoga muzeja podsjeća na dugu i slojevitu povijest ustanove koja je preživjela političke promjene, ratna razaranja, selidbe i rekonstrukcije, ali nikada nije odustala od svoje misije, od prvih postava u sv. Donatu krajem 19. stoljeća, preko poslijeratne obnove, do suvremenih stalnih izložbi i modernih istraživačkih metoda, Muzej je ostao temeljna kulturna institucija Zadra i cijele Dalmacije, njegova zgrada uz Forum danas je prepoznatljivi simbol grada, a djelovanje u Samostanu sv. Nikole, briga o crkvi sv. Donata i rad Područne zbirke u Ninu potvrđuju širinu i ozbiljnost njegova djelovanja.
Ovogodišnje obilježavanje Dana muzeja donosi kulturnu posvetu, dodir ljudi koji ga okružuju i gestu zahvalnosti jednom posebnom liječniku, pokazujući kako Arheološki muzej Zadar baštinu promatra kao živu priču koja nastavlja rasti zajedno sa svojim gradom i onima koji u njemu žive, s njim i uz njega.
**************************************
ChatGPT said: Arheološki muzej Zadar – gotovo dva stoljeća čuvar najstarije dalmatinske prošlosti
Arheološki muzej Zadar jedna je od najstarijih kulturnih ustanova u Hrvatskoj, a njegovi počeci sežu u 1832. godinu, kada je osnovan kao dio tadašnjega Narodnog ili Pokrajinskog muzeja u Dalmaciji. Iako je isprva bio dio šire muzejske strukture, vrlo se rano javila ideja o osnivanju specijaliziranih ustanova pa je iz izvornog fundusa tijekom desetljeća nastalo nekoliko zasebnih muzeja, među njima i Arheološki muzej 1880.
Presudan trenutak u povijesti Muzeja zbio se kada je iz desakralizirane crkve sv. Donata iselilo vinarsko udruženje te je prepoznata iznimna povijesna vrijednost građevine, nakon njezine opsežne obnove, arheološki je materijal premješten u Donat 1893., čime je započelo razdoblje od 74 godine u kojem je crkva postala središte zadarske arheologije, u tom prostoru postavljeni su prvi kronološki organizirani postavi antičke, prapovijesne i srednjovjekovne građe te otvorene prve muzejske knjige, što upravo zadarskom muzeju daje status čuvara najstarije muzejske dokumentacije u RH.
Unatoč velikim stradanjima tijekom Drugoga svjetskog rata – raseljavanju najvrjednije građe, oštećenjima u bombardiranjima i potpunom uništenju upravne zgrade – Muzej je već 1945. ponovno otvorio vrata javnosti. Poslijeratno razdoblje obilježila je obnova fundusa, popisivanje preživjele i nestale građe te jačanje stručnoga tima, u kojem su djelovali istaknuti hrvatski arheolozi poput Stjepana Gunjače, Ive Petriciolija, Mate Suića i Šime Batovića.
Nakon ratnog razaranja i sve većih potreba, Muzej se 1954. preselio iz Donata u zgradu nekadašnjeg Liceja sv. Dimitrija, a već 1960. dobio je i svoj područni odsjek u Ninu, današnji Muzej ninskih starina. Novi veliki iskorak uslijedio je početkom sedamdesetih, kada je uz kompleks Samostana sv. Marije, tik uz rimski Forum, podignuta današnja monumentalna zgrada Arheološkog muzeja Zadar. Useljenje u novu zgradu 1972., a potom otvaranje stalnih postava prapovijesti, antike i srednjega vijeka do 1975., označilo je početak modernog muzejskog razdoblja.
Domovinski rat donio je novo razdoblje ugroze – svi su postavi demontirani, a građa sklonjena na sigurno. Od 1996. godine postupno su vraćani prapovijesni i srednjovjekovni postavi, a potpuni preporod antičkog postava zbio se 2014., kada je otvoren u suvremenom, nagrađivanom arhitektonsko-dizajnerskom izdanju. Danas Muzej djeluje na dvije lokacije, koristi i prostor nekadašnjeg Samostana sv. Nikole u kojem su smještene radionice i knjižnica, te se brine o crkvi sv. Donata – simbolu zadarske povijesti i mjestu s kojim je neraskidivo povezan od samih početaka.
Kroz gotovo dvjesto godina rada, Arheološki muzej Zadar izgradio je identitet pouzdane, respektirane i suvremeno organizirane institucije koja baštinu sjeverne Dalmacije čuva, istražuje i interpretira s jednako snažnom stručnošću i predanošću kao i njegovi prvi kustosi. Danas je to moderna ustanova širokog djelokruga, ali i emocionalnog značaja, duboko ukorijenjena u povijest grada kojem pripada. (PL)
