CroCube: hrvatski iskorak prema svemiru
CroCube je postao jedan od najprepoznatljivijih suvremenih tehnoloških projekata u Hrvatskoj i označio ulazak zemlje u svemirsko doba. Projekt je privukao pozornost javnosti jer predstavlja prvi hrvatski satelit lansiran u orbitu, ali i zbog uloge koju ima u razvoju STEM-a i uključivanju mladih u nove tehnološke smjerove. U nastavku donosimo pregled ključnih tema misije CroCube kroz odgovore voditeljice misije Daniele Jović i analizu šireg utjecaja projekta na hrvatski svemirski ekosustav.
Nastanak misije CroCube
Misija CroCube nastala je u okolnostima u kojima Hrvatska nije imala razvijen svemirski sustav, no unatoč tomu pokazala je da ambicija, znanje i upornost mogu prevladati ograničene mogućnosti. U prvom dijelu objašnjava se kako je ideja nastala te s kakvim se izazovima tim suočavao prije lansiranja.
Kako je nastala ideja za CroCube?
Ideja za CroCube nastala je iz vrlo jednostavne, ali uporne misli: zašto Hrvatska nema svoj satelit? Ne kao tuđi eksperiment ili dio nečije velike misije, nego kao projekt koji nosi naše ime, našu priču i naše ljude. Motiv nikada nije bio samo poslati nešto u orbitu, nego staviti CroCube, a time i Hrvatsku, na svemirsku kartu svijeta i pokazati da možemo biti aktivni sudionik svemirske industrije, a ne samo promatrač. CroCube je od početka zamišljen kao dokaz da znanje, zajedništvo i upornost mogu nadomjestiti nedostatak infrastrukture i velikih budžeta. Bio je to svjesni iskorak u nepoznato, s jasnom porukom da svemir nije rezerviran samo za velike države i institucije, nego i za male zajednice koje se usude krenuti.
Koji su bili najveći izazovi u razvoju i pripremama?
Najveći izazovi nisu bili tehnički, nego organizacijski i ljudski. Radili smo u zemlji bez razvijenog svemirskog sustava, bez institucionalne potpore i s vrlo ograničenim financijskim sredstvima. Projekt se u velikoj mjeri oslanjao na volontere, donacije i ljude koji su vjerovali u ideju čak i onda kada je bilo najteže. Sve je dodatno bilo otežano skepsom koja je postojala zbog ranijih neuspjelih projekata i praznih obećanja, zbog kojih su mnogi u početku sumnjali da se ovako nešto uopće može realizirati. Uz to, administrativni procesi, dozvole, frekvencije i višestruke odgode lansiranja testirali su našu strpljivost i otpornost. Bilo je trenutaka kada se činilo da je put predug, ali upravo tada se pokazalo koliko je tim snažan i koliko zajednička vizija može držati projekt na okupu.
Tehnički aspekti i ciljevi misije
CroCube je koncipiran kao mali, ali potpuno funkcionalan CubeSat satelit koji u sebi objedinjuje nekoliko važnih tehničkih i simboličkih elemenata, a u nastavku razgovora saznajte o čemu je riječ.
Glavne tehničke karakteristike CroCube-a
CroCube je mali CubeSat standarda 1U, dimenzija svega deset centimetara u svakom smjeru i mase oko jednog kilograma. Iza te male kocke stoji potpuno funkcionalan satelit koji orbitira Zemlju na visini od oko 510 kilometara. Opremljen je komunikacijskim sustavom koji koristi radioamaterske frekvencije, kamerom za snimanje Zemljine površine i znanstvenim modulom AstroTron 1000, prvim hrvatskim eksperimentom dizajniranim za rad u svemiru. Iako je fizički malen, CroCube nosi ozbiljne tehnološke i znanstvene zadatke te je od početka pokazao stabilnost i pouzdanost u orbiti.
Uz tehnički dio, CroCube nosi i snažnu simboliku. U satelit je ugrađen i mali komad hrašćinskog meteorita, kao poveznica između svemira i hrvatske povijesti. Na mikro memorijskoj kartici pohranjena su imena svih koji su projekt podržali, zajedno s umjetničkim radovima, crtežima i pjesmicama školaraca, kao i himna misije Svemir ima novi pozivni u izvedbi grupe CHUI. Poseban detalj skriva se i na jednoj od tiskanih pločica: točno ispod mjesta na kojem se nalazi kamera nacrtana je kuna, kao mala uspomena na hrvatsku valutu u trenutku kada je zemlja, paralelno s pripremama satelita, ulazila u eurozonu.
Glavni ciljevi i dosadašnji rezultati misije
Glavni cilj misije bio je vrlo konkretan i možda najteži: uspješno lansirati prvi hrvatski satelit u orbitu i time jasno pokazati da Hrvatska ulazi u svemirsko doba. CroCube je od početka zamišljen kao demonstrator sposobnosti, dokaz da zemlja bez prethodne satelitske misije može vlastitim znanjem, organizacijom i upornošću realizirati stvarni svemirski projekt. Nakon tog temeljnog cilja, misija je imala i jasne operativne zadatke: snimiti Zemlju i Hrvatsku iz orbite, testirati hrvatsku tehnologiju u stvarnim svemirskim uvjetima i približiti svemir javnosti.
Svi ti ciljevi su ostvareni. CroCube je uspješno uspostavio komunikaciju sa Zemljom, poslao prve fotografije, uključujući i snimke hrvatskog teritorija, te kontinuirano šalje znanstvene podatke o ponašanju elektronike u svemirskom okruženju. Više od godinu dana nakon lansiranja, obilježenog prvim rođendanom 21. prosinca, satelit je i dalje operativan, stabilan u orbiti, provodi eksperimente, šalje telemetriju i aktivno je na raspolaganju radioamaterskoj zajednici. Dodatnu potvrdu uspješnosti misije donijelo je i međunarodno priznanje, nagrada Small Satellites Mission of the Year – Rookie of the Year, koju dodjeljuje American Institute of Aeronautics and Astronautics (AIAA), čime je CroCube prepoznat kao jedna od najuspješnijih novih satelitskih misija na globalnoj razini, unatoč vrlo skromnim resursima s kojima je započeo.
Utjecaj misije na STEM i svemirski sektor
CroCube je imao snažan utjecaj na popularizaciju STEM područja u Hrvatskoj te je postao primjer kako se različite zajednice mogu povezati oko jednog tehnološkog projekta. Naglasak je na edukaciji, razvoju znanja i motiviranju mladih da se uključe u svemirske i inženjerske projekte.
Popularizacija STEM-a i razvoj zajednice
Utjecaj CroCubea na hrvatsku svemirsku industriju nije se dogodio kroz institucionalne promjene, jer ta podjela i dalje postoji. S jedne strane su projekti koji se predstavljaju kao državni ili akademski, a s druge ljudi i timovi koji vlastitim novcem, znanjem i vremenom pokušavaju nešto konkretno izgraditi. Taj jaz nije nestao, niti se može brzo zatvoriti. Ono što se kroz CroCube vrlo jasno pokazalo jest da se prava dugoročna vrijednost stvara ulaganjem u djecu, mlade i obrazovanje, jer mijenjati ukorijenjene strukture i stare načine razmišljanja u kratkom roku gotovo je nemoguće.
U tom kontekstu, CroCube se profilirao kao otvorena platforma koja povezuje one koji žele i mogu raditi, bez obzira dolaze li iz tvrtki, s fakulteta, iz studentskih timova ili iz entuzijastične zajednice izvan institucija. Projekt je dao prostor suradnji, razmjeni znanja i stvaranju stvarnih iskustava, posebno za mlade koji su po prvi put imali priliku vidjeti da svemir nije apstraktan pojam, nego nešto u čemu mogu sudjelovati. Upravo ta uloga povezivanja i ulaganja u nove generacije pokazala se kao najvažniji i najodrživiji doprinos CroCubea hrvatskom svemirskom ekosustavu.
Planovi i smjerovi nakon prve misije CroCube-a
Naravno da postoje ideje za buduće projekte, ali naš fokus u ovom trenutku nije na najavljivanju novih satelita ili velikih planova. Glavni naglasak ostaje na obrazovanju i izgradnji zajednice koja se oko CroCubea već formirala. Misija još uvijek traje i pred nama je otprilike još godinu dana aktivnog rada sa satelitom u orbiti, tijekom kojih želimo izvući maksimum iz postojećih eksperimenata, edukativnih aktivnosti i suradnje s mladima.
Tek nakon što CroCube završi taj prvi, puni ciklus svog puta, doći će vrijeme za razgovor o sljedećim koracima. Ideje postoje, iskustvo se gradi, ali pristup ostaje isti kao i na početku: prvo završiti ono što smo započeli odgovorno i kvalitetno, a tek onda razmišljati o onome što dolazi poslije.
Šira perspektiva i izazovi svemirskih projekata
Svemirski projekti često nose različite izazove i zahtijevaju posebne vještine, ali i hrabrost da se uđe u područje koje nije u potpunosti razvijeno. Ovaj dio donosi savjete za mlade te razbija najčešće predrasude o pristupu svemirskim projektima.
Savjeti mladima koji žele sudjelovati u svemirskim projektima
Savjet mladima koji žele sudjelovati u svemirskim projektima svodi se na dvije riječi: otpornost i snalažljivost. Svemir je okruženje u kojem se rijetko stvari odvijaju po planu, i upravo zato traži ljude koji znaju izdržati neizvjesnost, učiti iz pogrešaka i pronaći rješenja tamo gdje ih na prvi pogled nema. CroCube nije nastao u idealnim uvjetima, nego kroz stalno prilagođavanje, improvizaciju i učenje u hodu, i to je realnost većine stvarnih svemirskih projekata.
Važno je i razumjeti da svemir ne diskriminira. Ne pita tko si, odakle dolaziš ni koju titulu nosiš. Treba inženjere, ali jednako tako treba komunikatore, organizatore, kreativce i ljude koji znaju povezivati zajednicu. Ako postoji znatiželja, spremnost na rad i odgovornost prema onome što radiš, mjesto se uvijek nađe. To je poruka koju CroCube nosi, ali i poruka iza koje osobno stojim.
Najčešće pogrešne predodžbe o svemirskim projektima
Najradije bih razbila predodžbu da su svemirski projekti mogući samo ako ste velika država ili ako ste već dio velikih institucionalnih sustava poput ESA-e. To jednostavno nije istina. Ne trebate savršene okolnosti da biste krenuli, nego partnere, otvorenost i spremnost da pitate, slušate i učite. Svemir je izrazito međunarodan i temelji se na suradnji, ali i na mentorstvu, podršci, natječajima i uključivanju u međunarodne konzorcije. Ključno je razmišljati o internacionalizaciji od samog početka i tražiti preklapanja između postojećeg poslovanja i svemirskih primjena, umjesto da se svemir doživljava kao nešto potpuno odvojeno i nedostižno.
Ono što najčešće zaustavlja ideje nije nedostatak formalne pripadnosti, nego strah da se krene. Ideje se često “ubiju” prije nego im se uopće da prilika da se razviju, testiraju i dovedu do stvarnosti. CroCube je primjer da se, uz pravi pristup i uz oslanjanje na širu mrežu ljudi i mogućnosti, može napraviti stvaran svemirski projekt i bez statusa velike države ili idealnog institucionalnog okvira.
Zaključak
Misija CroCube predstavlja važnu prekretnicu za Hrvatsku jer je pokazala da se uz stručnost, predanost i suradnju mogu ostvariti projekti koji nadilaze domaće okvire. CroCube je otvorio prostor novim generacijama zainteresiranima za STEM, učvrstio mjesto Hrvatske na svemirskoj karti i postavio temelje za buduće projekte koji se mogu nadograđivati na stečena iskustva. Iako je satelit mali, njegova simbolička i edukativna vrijednost višestruko nadmašuje fizičke dimenzije te ga čini jednim od najvažnijih suvremenih hrvatskih tehnoloških iskoraka.
