Zadarska nadbiskupija i Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru danas su organizirali znanstveno-stručni skup “Ljubiti Crkvu – Sjećanje na zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđu, uz spomen 30. obljetnice njegove pastirske službe u Zadarskoj nadbiskupiji”. Skup je održan u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević, ustanovi u kojoj je mons. Prenđa dugi niz godina služio kao rektor, oblikujući naraštaje budućih svećenika i koji je, kako je na početku istaknuo fra Bojan Rizvan, utkao u ovaj dom duh tihe, ustrajne i odgovorne ljubavi prema Crkvi.
– Naslov skupa „Ljubiti Crkvu” sažima životni stav i biskupsko geslo mons. Ivana Prenđe: Crkvu ljubiti ne samo riječima, nego vjernošću; ne glasno, nego postojano; ne radi sebe, nego radi Krista i ljudi koji su povjereni, istaknuo je fra Bojan.
S osobitim poštovanjem nekadašnjeg nadbiskupa prisjetio se aktualni zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić, koji je bio prefekt zadarskog sjemeništa u vrijeme kada je mons. Prenđa obnašao službu ravnatelja.
– Imao sam milost provesti ovdje pet godina, kao sjemeništarac i odgojitelj. Dok hodam hodnicima imam osjećaj da će se iznenada pojaviti i reći „O sinko, tu si”, ili se udariti rukom po čelu i reći „Za majku milu, što to radiš”. Kako nisam bio sportski tip i kao sjemeništarac uvijek bih zaostajao na igralištu za drugima, znao bi doći i reći „Sine, opet si zadnji”, prisjetio se nadbiskup Zgrablić svojih susreta s Prenđom.
– Njegova služba ostavila je dubok trag u Zadarskoj nadbiskupiji, osobito u vrijeme postkoncilskih kušnji, kada su mnogi napustili svećeničku službu, a svi sjemeništarci i bogoslovi sjemenište. U tom vremenu ostao je postojan u vjeri i vjeran svom svećeničkom pozivu, hrabro pronoseći ekumenizam. Iz ovog sjemeništa izašli su ne samo brojni svećenici, nego i mladići koji su postali odgovorni očevi, intelektualci i zauzeti vjernici-laici. U poratnim godinama s posebnom se predanošću posvetio obnovi razorenih crkava i kulturne baštine. Obnova nije bila samo materijalna, nego i duboko duhovna, znak nade i povjerenja u Božje vodstvo Crkve, istaknuo je nadbiskup Zgrablić.
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić osvrnuo se na moto nadbiskupa Prenđe „Ljubiti Crkvu”, koji se u životu mjesne Crkve nije odnosio samo na Crkvu kao na hijerarhijsku strukturu već ponajprije na zajednicu vjernika, a nakon završetka obrambenoga Domovinskog rata to je bilo posebno vidljivo kroz obnovu vidljivih sakralnih objekata, ali i duhovnu obnovu stanovništva ranjenog ratnim stradanjima i drugim problemima, od vremena kada je bio koadjutor nadbiskupu M. Oblaku pa tijekom svoje službe ordinarija sve do svoje prerane smrti. Njegov put nastavili su i nasljednici, nadbiskupi Puljić i Zgrablić.
– Poznato je da se nadbiskup Prenđa zalagao za položaj zadarske mjesne Crkve u okviru Hrvatske biskupske konferencije kako bi se ona pozicionirala u svom nekadašnjem statusu. Iako ta nastojanja nisu uspjela, oni koji su to pomno proučavali bili su svjesni posebnog položaja Zadarske nadbiskupije te je ona, ako i nije postigla viši status, s pravom zadržala ovaj postojeći, rekao je rektor Faričić.
Gradonačelnik Šime Erlić rekao je kako se nadbiskup Prenđa po završetku Domovinskog rata i slobode ostvarene uz velike žrtve morao suočiti s depriviranosti i deprimiranosti stanovništva koje je proživjelo prognaništvo, spaljena sela, mnoge ubijene, nestale…
– Bilo je to razdoblje izgradnje, ne samo materijalne, nego izgradnje duha, vjere da se može naprijed uz vjeru u Boga. U tom vremenu građene su ceste, dvorane, Pozdrav Suncu i Morske orgulje, Zadar i Zadarska županija se od devastiranog područja pretvaraju u prosperitetnu sredinu privlačnu za život. Jedan od najboljih primjera je njegov rodni Zemunik, koji je u ratu pretrpio strašna razaranja, a danas je to mjesto s puno mladih koji grade domove i zasnivaju obitelji. U tom našem razvoju on je imao svoju veliku zaslugu, neka nam njegov put bude inspiracija u radu, poručio je Erlić.
Mladenaštvo i župnikovanje nadbiskupa Prenđe predstavio je katedralni župnik don Josip Radoica Pinčić, dok je o njegovom nadbiskupskom radu govorio don Zdenko Dundović. Prisjetio se nekoliko ovogodišnjih obljetnica, od 650. godišnjice dolaska nadbiskupa Dominika Epirota iz Drača, koji se posebice zauzeo za siromahe, preko 530. obljetnice smrti biskupa Mateja Valaressa, čiji je biskupski štap Prenđa nosio na svom ređenju za biskupa, do Vicka Zmajevića, koji je prije 300 godina doveo katoličko stanovništvo iz Albanije koje je bježalo pred Turcima u Zemunik, uz koji su vezani Prenđini korijeni, a kasnije se jedan dio preselio u Arbanase.
O njegovom pastoralnom radu, porukama vojsci, mladima, Caritasu i drugim temama iz života i djelovanja izlaganja su pripremili, između ostalih, nadbiskupi Puljić i Zgrablić, general Mladen Fuzul, Marinko Duvnjak, Elvis Raržov, Ariana Mračić, Ante Sorić, Radomir Jurić, Srećko Petrov, Marijana Mohorić, Bojan Rizvan, Ines Grbić, Šime Ćurko i Ivica Jurišić. Među nazočnima su bili šibenski biskup Tomislav Rogić te članovi obitelji, sestra Miljenka i nećak Ante.
