Jučer se u jednom lokalnom mediju, u video prilogu, oglasio Gašpar Begonja koji je 15. travnja na posljednjoj skupštini županijskog Nogometnog saveza izabran za predsjednika ovog Saveza. Nakon sastanka/sjednice ne baš jasnog karaktera održanog u županijskom uredu, Begonja je priznao da “ne poznaje dobro Statut NSZŽ”, ali da će ga dobro “naučiti kad bude potvrđen kao predsjednik”. Iako nije upitan da komentira izjave i stavove Rena Sinovčića, on se osvrnuo u nekoliko navrata na njega, pa smo eto, pitali Sinovčića da se očituje o navodima Gašpara Begonje.
– Ne znam koliko sam već puta rekao da mi je dosta javnih istupa u vezi s izborima u županijskom Nogometnom savezu, digao sam ruke od toga, a moji stavovi o svemu, od 13. ožujka prošle godine do danas su bili javni i vrlo jasni. Za razliku od mnogih, nikada nisam mislio, istupao ni tvrdio da sam najškolovanija ili najpismenija osoba u ovom gradu, ali kada su u pitanju sve ove izborne sjednice i njihova regularnost i kada su u pitanju Statut NSZŽ i Poslovnik o radu Skupštine, tu mogu reći bez lažne skromnosti da sam magistar za mnoge koji o tome, nažalost, znaju nedovoljno ili malo. Iskreno ću vam reći, ne bih najradije više o tome govorio jer sam rekao sve, ali kad me netko prozove na temu nogometa, radi zaštite svog dostojanstva, radi istine i radi svih onih zaljubljenika u nogomet koji su me podržavali – dužan sam reagirati na prozivke i na pokušaje da se mene podučava o procedurama i pravnim stvarima. Ako je itko u ovih godinu dana detaljno i ustrajno inzistirao da svi moramo poštivati naš Staut i druge akte Saveza, ako je itko detaljno objašnjavao odredbe Statuta i Poslovnika, to sam sigurno bio ja – kaže Sinovčić.
A što se tiče jučerašnjeg sastanka/sjednice u vezi izbora u NSZŽ, Sinovčić kaže da je mislio kako će značaj te “pametne sjednice” biti tek toliki da se konstatira da je održana, kad ono – dodaje – opet se o meni priča i mene se kao nešto podučava o procedurama i pravilima.
– Da, pogledao sam taj video u kojemu se javlja Gašpar Begonja i ne bih se na to ni osvrnuo da me dvije stvari nisu ponukale. Prvo, ispadam neznalica po pitanju izbora predsjednika NSZŽ i, drugo, ispadam neznalica jer ja sam vodio sjednicu 25. 9., a ne Darko Banić.
Ma već sam i samome sebi dosadio objašnjavajući, ali očito moram i dalje taksativno objasniti: od prvoga dana kažem da potpore za kandidature treba potpisati odgovorna osoba, a kao zamjenski zastupnik na skupštinu može doći bilo koja osoba koju pošalje članica uz potpis ovlaštene osobe.
Zašto to naglašavate, zašto je to bitno objasniti?
Na skupštini od 10. 7. na kojoj je za predsjednika legitimno izabran Marin Klanac, potporu za kandidaturu mu je potpisao predsjednik NK Zara Nikola Matković, a za zamjenskog zastupnika poslali su Marka Kadiju – a mogli su poslati bilo koga. Dakle, opet ponavljam, potporu kandidature može potpisati samo predsjednik kao odgovorna osoba u ime članice! Ured državne uprave nema pravo ulaziti i arbitrirati u vezi s tim, tko je zamjenski kandidat, on je samo glasač, on ništa ne potpisuje, državna uprava nema razloga ulaziti u to tko je ta osoba. Ponavljam, na skupštni 10. 7. legalno je bio izabran Marin Klanac, kao što je i na skupštini 7. 10. legalno izabran Klanac – tvrdi Sinovčić i dodaje:
Na skupštini od 25. 9. na kojoj su legalizirani zastupnici i kojima je tog dana počeo teći 4-godišnji mandat, donesene su i dvije odluke na temelju čl. 59. Statuta: naime, izabrana je Izborna komisija i Žalbena komisija. Jer, zna se da svugdje u svijetu, u svim pravnim situacijama pa tako i u NSZŽ, postoji prvi stupanj – to je Izborna komisija, i postoji drugi stupanj – to je Žalbena komisija. Zato su teze Gašpara Begonje iznesene u tom video-intervjuu potpuno promašene.
Tvrdi Gašpar Begonja i da predsjedavajući Darko Banić nije smio prekinuti sjednicu skupštine 15. travnja i potom otići, nego da je o tome trebala glasovati skupština. Kako to komentirate?
Predsjednik ili predsjedavajući koji vodi sjednicu skupštine, samo kod donošenja dnevnog reda i kod donošenja odluka iz dnevnog reda mora te odluke dati na glasovanje kako bi se utvrdilo je li odluka prošla ili ne. Kad je u pitanju vođenje sjednice, predsjednik ima autonomno pravo s obzirom na odgovornost koju ima kao predsjedavajući, donijeti odluku o prekidu sjednice. Ne ulazim sada u to je li on trebao ili ne prekiniti sjednicu, nego kažem da on ima to pravo odlučivanja jer mu to omogućava čl. 19. Poslovnika o radu Skupštine, a taj poslovnik je donijela Skupština na temelju čl. 92. Statuta što, naravno, obvezuje sve skupštinare.
Znači, po svemu što ste rekli, da je Darko Banić imao pravo prekinuti sjednicu skupštine 15. 4.?
Sve sam vam objasnio, to je njegovo autonomno pravo kao predsjedavajućeg, za to ne treba tražiti gasovanje. Može se netko slagati ili ne slagati s razlozima zbog kojih je on to učinio, ali on je imao pravo prekinuti sjednicu jer mu to omogućuje čl. 19. Poslovnika.
Po onome što je rekao Begonja, ispada da Vi niste u pravu po pitanju da netko ne može biti kandidat za predsjednika ukoliko nije verificirani zastupnik na skupštini 25. 9. kada su verificirani svi zastupnici!?
Nažalost, kako su se izmišljale raznorazne opstrukcije da se ne legaliziraju legalne skupštine od 10. srpnja i od 7. listopada prošle godine, moram ponoviti da se na temelju tih skupština potpuno legitimno mogao upisati u registar kao izabrani predsjednik Marin Klanac. No, tražila se neka dlaka u jajetu, neka točka i zarez – samo kako bi se one poništile. Nije bitno da li se za nekog glasa 50 plus jedan ili 100 posto, bitno je da li su ispunjene sve proceduralne stvari na temelju Statuta i Poslovnika. Za Klanca je na toj skupštini glasovalo više od 50 posto, ali je pitanje je li ta skupština bila legalna ili ne. A članak 22. taksativno kaže: Da bi bio kandidat (pazi, ne da bi bio predsjednik nego da bi bio kandidat!) moraš biti verificirani zastupnik. Petnaest dana prije izborne skupštine moraš predati kandidaturu što znači da u tom trenutku moraš biti verificirani zastupnik da bi mogao biti kandidat. Znači, prema našim aktima, 15 dana prije sjednice moraš predati kandidaturu, a skupština te ne potvrđuje nego te skupština bira na temelju kandidature, ako je pravovaljana naravno.
A što danas kažete na slučaj kandidata Klarice čija kandidatura nije prošla na toj skupštini?
Moj je stav, a tvrdim da je ispravan, da Klarica nije mogao biti kandidat. On je mogao biti kandidat upravo po njihovim tumačenjima, ne mojim. Evo vam konkretna slika: skupština od 10. 7. imala je 32 pravovaljana potpisa, 32 zastupnika i kvorum od 32 zastupnika. Klanac je na njoj imao 17 glasova. Skupština od 7. 10. imala je 31 pravovaljani potpis, 31 zastupnika i kvorum od 31. Klanac je dobio 16 glasova plus 1, znači 17. Dakle, imali smo pravovaljano izabranog predsjednika.
Ova zadnja skupština od 15. travnja imala je 44 potpisa potpore – dakle to se dozvoljava, Klarica ima 15 potpora. Za mene je to neregularno, ali oni su to dozvolili.
I, na koncu, je li po Vama Gašpar Begonja na toj skupštini 15. 4. legalno izabran ili nije?
Sve sam vam rekao. Ja ne želim sada prejudicirati, mogu ponoviti ono što sam već par puta javno poručio: neka nadležno tijelo donese pravorijek, nadam se da će to tijelo biti dosljedno i da neće odluku donijeti pod pritiskom nego po logici kojom se vodilo i u svojim dosadašnjim odlukama. A hoće li biti dosljedno, vidjet ćemo kada donesu rješenje.