POMORSKO DOBRO Što je istina o spornom zidu u Petrčanima? Matek: Morali smo ga podići jer će udari valova odvući cijevi u more

Na sjednici Županijske skupštine jučer je ponovno aktualiziran problem zida na obali u Petrčanima i Kožinu. Na to je već više puta medijskim priopćenjima i objavama na Facebooku upozorio županijski vijećnik Denis Bruketa, a jučer je i na sjednici istaknuo kako je zbog radova na aglomeraciji prekršeno načelo zaštite okoliša razbijanjem prirodnih škrapa, sječom borova i izgradnjom betonskih zidova na pomorskom dobru.

Napomenuo je kako u Petrčanima postoji nekoliko manjih zidova, ali da je u Kožinu izgrađen zid dug stotinjak metara te visok 2,40 metara i samo tri metra udaljen od mora. Investitor je od Županije dobio dozvolu za posebnu upotrebu pomorskog dobra, ali to ne znači da ima pravo uništavati postojeće stanje, upozorio je Bruketa.

– Obveza je graditi i nakon radova prostor vratiti u prvobitno stanje. Za ovu situaciju najviše okrivljujem gradonačelnika Zadra, koji je 11. ožujka najavio izgradnju zida. Za takav zahvat ne postoji dozvola, bez obzira na tvrdnje da je predviđen glavnim projektom, a da je tako govori i činjenica da se traži dopuna građevinske dozvole, poručio je vijećnik na sjednici.

I prije Županijske skupštine apelirao je na nadležne smatrajući da “Grad krši zakone i pozitivne propise Republike Hrvatske i da nedopušteno gradi na pomorskom dobru i to rugobu”.

S obzirom da je “kineski zid”, kako ga zovu Petrčanci, postao jednom od glavnih medijski tema, direktora Vodovoda Tomislava Mateka pitali smo za pojašnjenje kako bi Zadrani konačno dobili informaciju iz prve ruke o tome zašto je zapravo podignut ovaj obalni zid.

Naime, i mještani su već više puta upozoravali na betoniranje ovog dijela obale, poručujući kako je riječ o primjeru uništavanja obale te su čak tražili rušenje zida i povratak obale u prvobitno stanje.

Međutim, Matek nam je pojasnio zbog čega je podizanje ovog zida bilo neophodno, odnosno da je riječ o zaštiti infrastrukture u projektu aglomeracije:

– Kao prvo, to uopće nije previsok zid, visok je svega 50 centimetara do jedan metar, a potreban je da bi se kuće u prvom redu do mora spojile na kanalizaciju ispod koje mora proći kolektor. Međutim, zadnjih se je godina pokazalo da su plime i udari mora na taj dio obale sve učestaliji i nivo more se podiže. Da nismo podigli zid, već samo nasip, more bi ga ispralo i cijevi bi ostale gole i nezaštićene i more bi ih povuklo, odnosno kanalizacija bi otišla u more. Ovako, zid je neophodan da bi zaštitio cjevovode jer će iza njega biti postavljene cijevi. Grad će ovdje nasuti i urediti u šetnicu koja će vjerojatno biti popločena kamenom ili kockama. Grad će to raditi o svom trošku, a mi ćemo ovaj dio dotad pripremiti, kazao nam je Matek.

Sada je jasnije o čemu se radi, odnosno da je zid bio neophodan kako vlasnici kuća u prvom redu do mora ne bi ostali bez kanalizacije koju bi udari valova mogli povući u more.