TACI KROTIO ZRMANJU ZA PRIJATELJA ĐELCA U sjećanje na poznatoga gospodarstvenika i sportaša
Drago Marić
Dobar vam dan dobri i loši ljudi, zdravi i zadovoljni bili.
Na dan 20. srpnja 2001. u 6.50 sati na cesti iza Posedarja prema Maslenici u teškoj prometnoj nesreći poginuo je Anđelko Herjavec Đelac, poznati varaždinski gospodarstvenik, predsjednik Poslovodnog odbora Varteksa i istaknuti nogometni djelatnik. Imao je samo 43 godine. Sljedeće godine u subotu na prvu godišnjicu od tog tužnog događaja naš zadarski liječnik s prebivalištem u Zagrebu, inače poznati maratonski plivač Velimir Šušak Taci, otplivao je poznati Maraton dobre volje, kako su taj još jedan njegov plivački pothvat nazvali. Uskočio je kod Obrovca u hladnu Zrmanju i doplivao do Posedarja. Na taj je način odao počast svom dugogodišnjem prijatelju i suradniku. Sve vrijeme plivanja Tacija su pratili poznati zadarski TV novinar Edi Škovrlj i njegov osmogodišnji sin Arne, te moja malenkost. Bila je to također i još jedna etapa Škovrljevog poznatog originalnog živog novinarstva kad u svemu o čemu izvještava duboko sudjeluje. Sponzor ovog posebnog memorijala bio je Herjavčev zagrebački prijatelj Milivoj Blagus. Pratnji Tacijeva Maratona dobre volje u Posedarskom moru u čamcu se priključio s harmonikom poznati zadarski taksist doajen Ante Toni Mrkić odsviravši Herjavčevu omiljenu pjesmu Ja sam Varaždinec. Prvi memorijal Anđelka Herjaveca tako je protekao upravo onako kako bi on želio – u vedrom raspoloženju i pjesmi, što je bila njegova životna maxima, jer je isticao, kako je život dar od Boga i da ga uvijek treba slaviti – kako pri rođenju, tako i pri smrti. Na fotografijama dr. Velimir Šušak Taci i Anđelko Herjavec.
Braća Brkan i izložba crkvene umjetnosti
Čitatelji Zadarskog lista ,u anketi najvećih dostignuća osoba i događaja u dvadesetom stoljeću, na prvo su mjesto stavili svjetski ugledne meštre umjetničke fotografije braću Zvonimira i Antu Brkana , a iza njih redom arheologa Ivu Petriciolija, prof.dr. Stjepana Jantoljaka i književnika Ivana Aralicu. Najvažnijim događajem dvadesetog stoljeća Zadrani su smatrali Otvaranje stalne izložbe crkvene umjetnosti, pa Otvaranje Filozofskog fakulteta, zatim obnovu zadarskih spomenika, utemeljenje Narodnog muzeja i Arheološkog muzeja, kao i Znanstvene knjižnice.
Privitak: Olibova čudesna ’78.
Bez telefonske mreže, bez ijednog telefona ostvariti rekordan broj turističkih noćenja, doista je čudesno, svojevrstan fenomen. To je uspjelo turističkim djelatnicina na otoku Olibu 1978., otoku pješčanih plaža i jednom od ponosa zadarskog turizma.