Ekonomski institut Zagreb smanjio je prognozu rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i sljedeću godinu.
U 2012. očekuje pad BDP-a od 1,4 posto, a u 2013. blag oporavak uz rast BDP-a od 0,5 posto. Trendovi prisutni u domaćem gospodarstvu, osobito pad osobne potrošnje i izostanak oporavka investicija, ali i povećanje neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu, uvjetovali su reviziju prognoza. Sljedeće bi godine oporavak trebao biti potaknut ulaskom Hrvatske u EU i povoljnijom gospodarskom situacijom u eurozoni što će imati pozitivan učinak na izvoz. Očekuje se i snažnija aktivnost u području javnih investicija. Nezaposlenost će se značajno povećati, a rast cijena smanjit će kupovnu moć stanovništva pa se i u ovoj i u sljedećoj godini očekuje pad osobne potrošnje. Rizici koji prijete ostvarenju prognoza odnose se na kretanja u eurozoni, daljnje kašnjenje najavljenih javnih investicija i sve lošiju situaciju na tržištu rada. Mogao bi se pojaviti i rizik vjerodostojnosti fiskalne politike ne bude li se poštovalo zakonski određeno fiskalno pravilo o smanjenju udjela javnih rashoda u BDP-u za najmanje jedan postotni bod.
BDP u četiri godine smanjen za oko 12 posto
Bruto domaći proizvod u drugom je tromjesečju ove godine smanjen za 2,2 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Desezonirani tromjesečni podaci pokazuju pad od 0,4 posto u drugom u odnosu na prvo tromjesečje, nakon što je u prethodna dva tromjesečja pad iznosio oko jedan posto. To upućuje na izvjesno ublažavanje negativnih trendova. U realnom su se sektoru pojavili čak i prvi znaci oporavka, no zasad je neizvjesno u kojoj su mjeri bili pod utjecajem uspješne turističke sezone i jesu li održivi u preostalom dijelu godine. S dva kratka prekida, recesija traje već pune četiri godine i u tom je razdoblju BDP ukupno smanjen za oko 12 posto. Povrh toga, u drugom se tromjesečju, umjesto očekivanog oporavka, dogodio daljnji pad investicijske aktivnosti. Nakon sezonskog poboljšanja tijekom ljeta, trendovi na tržištu rada ponovno su izrazito nepovoljni te se broj nezaposlenih ubrzano povećava. Prognoza rasta hrvatskog gospodarstva koju je Ekonomski institut Zagreb predstavio u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly predviđa pad BDP-a za 1,4 posto u ovoj godini. To je nešto veći pad nego što se očekivalo ranije, a do revizije prognoze došlo je zbog ubrzanog pada osobne potrošnje i izostanka oporavka investicija. Nakon poskupljenja osnovnih energenata za kućanstva (struja, plin) te povećanja stope inflacije zbog rasta stope PDV-a, realna je kupovna moć stanovništva smanjena, što će uz loše izglede na tržištu rada uzrokovati pad osobne potrošnje za 2,6 posto u ovoj godini.
Iduće godine blagi oporavak gospodarstva, ali ne i tržišta rada
U sljedećoj godini analitičari Ekonomskog instituta očekuju blag oporavak gospodarstva uz rast BDP-a od 0,5 posto. Očekuju se povoljnije međunarodne okolnosti, pozitivan učinak ulaska u EU, prevladavanje prvog šoka konsolidacije javnih financija te intenzivnija realizacija Vladinih investicijskih planova. Ukupan rast investicija mogao bi doseći četiri posto. Osobna bi potrošnja tijekom sljedeće godine mogla zabilježiti znakove oporavka, ali se na razini prosjeka godine očekuje njezin pad od 0,4 posto. Bez obzira na blagi rast, u sljedećoj se godini ne očekuje oporavak tržišta rada. Rast cijena opažen posljednjih mjeseci trebao bi se ublažiti. Za 2012. predviđa se prosječna stopa inflacije od 3,5 posto dok bi u sljedećoj godini trebalo doći do njezina snižavanja na tri posto. Vanjska trgovina ove će godine ostati na približno prošlogodišnjim razinama. Za iduću godinu očekuje se blago poboljšanje uz rast izvoza od oko 2,5 posto i rast uvoza od 1,9 posto. Deficit tekućeg računa bilance plaćanja ostat će i u idućoj godini relativno nizak, oko 1,4 posto BDP-a. U pogledu fiskalne politike očekuje se nastavak konsolidacije uz daljnje smanjenje fiskalnog deficita, s 4,3 posto BDP-a u ovoj, na oko 4,0 posto u idućoj godini.
Analitičari upozoravaju na rizike povezane s domaćim i svjetskim gospodarstvom koji mogu ugroziti ostvarenje prognoza. U domaćem su gospodarstvu najizraženiji rizici povezani uz investicije u javnom sektoru. Budu li se one i dalje odgađale ili ako se realiziraju u obujmu znatno manjem od najavljenog, bit će ugroženo ostvarenje pozitivne stope rasta sljedeće godine. Značajan rizik predstavljaju kretanja na tržištu rada i to ponajprije zbog svog snažnog utjecaja na raspoloženje potrošača i potrošnju. S druge strane, postoji mogućnost da će ulazak u EU sljedeće godine imati snažnije pozitivne učinke nego što na to ukazuju sadašnje projekcije. Posebno se upozorava na nužnost povećane pozornosti prema poštovanju fiskalnog pravila. Zakon o fiskalnoj odgovornosti utvrđuje potrebu smanjenja udjela javnih rashoda u BDP-u za najmanje jedan postotni bod. Sadašnje procjene govore o neizvjesnosti ostvarenja takvog smanjenja. Vjerodostojnost fiskalne politike mogla bi biti ugrožena pokaže li se na kraju godine da se fiskalno pravilo nije poštovalo.
Prevladava pesimizam, najgore u Slavoniji
Danas su objavljeni i rezultati Rezultati novog istraživanja GfK barometra koja potvrđuju da su kućanstva u Hrvatskoj u nezavidnom položaju te da se i dalje ne nadaju boljem životu. Oko šest posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana. Zatim, 42 posto kućanstava smatra da su ostali na istom. Ali, za oko 51 kućanstvo smatra da je njihovo sadašnje financijsko stanje lošije nego prije godinu dana. U sljedećih godinu dana oko 12 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 43 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali čak 42 posto ocjenjuje da će im biti još lošije.
Lošije financije u odnosu na prethodnu godinu, više od prosjeka za zemlju u cjelini, navode građani u Slavoniji (55 posto) te oni s prosječnim mjesečnim primanjima kućanstva do 3.500 kuna (65 posto). Suprotno, najmanje je takvih u Istri s Primorjem (39 posto), u Dalmaciji (43 posto) te kod kućanstava s primanjima preko 11.000 kuma (33 posto).
Preko 90 posto svih anketiranih građana očekuje rast cijena u sljedećih 12 mjeseci
U Hrvatskoj su buduće loše financijsko stanje (u sljedećih godinu dana) najviše istaknuli u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji (oko 50 posto) kao i ispitanici s prihodom kućanstva do 3.500 kuna mjesečno (između 50 i 57 posto), a najmanje u Istri s Primorjem (33 posto) te Dalmaciji (36 posto) kao i tamo gdje mjesečni prihodi kućanstva prelaze 11.000 kuna (33 posto).
Polovina kućanstva jedva spaja kraj s krajem, prvenstveno u Slavoniji (61 posto), a najmanje u Zagrebu (35 posto). No, u Zagrebu je i najviše onih koji moraju smanjivati postojeću štednju (oko 17 posto) ili se moraju dodatno zaduživati (11 posto). Da u ovoj godini uopće neće moći štedjeti istaknuli su najviše ispitanici u Slavoniji (oko 74 posto). Suprotno, najviše će moći štedjeti u Dalmaciji (21 posto) i Zagrebu (16 posto). Loše gospodarsko stanje u narednih godinu dana najviše ističu u Slavoniji (75 posto). Preko 90 posto svih anketiranih građana očekuje rast cijena u sljedećih 12 mjeseci.
