Na summitu EU-a kompromis oko bankarskog nadzora: ECB će moći intervenirati u poslovanje svih banaka

U Bruxellesu je jučer završen prvi dan summita čelnika zemalja Europske unije. Iako su analitičari najavljivali da njemu neće biti donesene povijesne odluke, kompromis o jedinstvenom bankarskom nadzoru je ipak postignut.

Čelnici Unije su se dogovorili da će djelovanje jedinstvenog nadzornog tijela koje će kontrolirati banke eurozone započeti tijekom sljedeće godine. Zakonodavni okvir za novu odluku trebao bi biti donesen do 1. siječnja 2013. Kako je ranije najavljivano, Europska središnja banka (ECB) će dobiti nadzorne ovlasti i to s mogućnosti intervencije u poslovanje bilo koje banke u eurozoni.

Kako javlja BBC, očito je da je došlo do kompromisa između Njemačke i Francuske koje su zauzimale različita stajališta o tajmingu i broju banaka koje bi Europska središnja banka trebala nadzirati. Podsjećamo, Francuska i Europska komisija su htjela da djelovanje bankarskog nadzora započne već u siječnju sljedeće godine, ali njemačka kancelarka Angela Merkel je upozoravala na oprez i tražila još vremena.

Prema nacrtu plana, nadzirat će se svih 6.000 banaka u eurozoni. Njemačka je ranije izrazila zabrinutost i istaknula da želi zadržati nadzornu odgovornost nad državnim bankama koje igraju ključnu ulogu u gospodarstvu i financijama njemačkih pokrajina. Stoga je Merkel uspjela “isposlovati” da se sve banke ne nadziru jednako. Neke će izravno nadzirati Europska središnja banka, a druge posredno, putem vlasti zemalja članica. Također je dogovoreno da će nove odgovornosti Europske središnje banke biti strogo odvojene od njezine uloge u određivanju monetarne politike.

Merkel tražila mogućnost veta na proračune članica, Hollande: “To nije na dnevnom redu”

Njemačka kancelarka i Hollande su neposredno prije početka summita održali neplanirani sastanak, pretpostavlja se kako bi izgladili nesuglasice prije službenoga dijela. Podsjećamo, Njemačka je ranije predložila sklapanje potpune fiskalne unije, sa zajedničkom ekonomskom politikom te kontrolom poreza i potrošnje. Takav prijedlog je naišao na oštro protivljenje zemalja članica koje smatraju da bi time izgubili veliki dio ekonomske autonomije.

Nešto prije početka njemačka kancelarka Angela Merkel je još jednom izrazila stav da bi Unija trebala poduzeti hrabriji korak i imati mogućnost ulaganja veta na proračune svojih članica. Merkel taj zahtjev opravdava stajalištem da bi ekonomski povjerenici trebali imati pravo intervenirati kada nacionalni proračuni ugrožavaju Unijina pravila igre. Međutim, francuski predsjednik Francois Hollande je inzistirao na tome da se summit mora fokusirati na regulaciju bankarstva te da opsežna fiskalna koordinacija nije na dnevnom redu.

Nove ovlasti Europske središnje banke omogućit će brže intervencije kako bi se spriječila opasna nagomilavanja bankovnih dugova. Kada se jednom postavi zakonodavni okvir, novi stalni fond za pomoć, Europski mehanizam stabilnosti (ESM), će moći izravno rekapitalizirati problematične banke, baz rasta duga matične države.

Merkel je na kraju potvrdila da fondovi za zajmove EU-a neće izravno ubrizgavati novac u problematične banke eurozone sve dok se ne usuglase svi detalji oko bankarskog nadzora

“Velika Britanija se namjerno udaljuje, kao da je 26 + 1”

Iako se odluka o jedinstvenom bankarskom nadzoru ne odnosi na Veliku Britaniju, kao ni na još devet članica EU-a koje nisu u monetarnoj uniji, jučer su stigle kritike na račun otočne zemlje. Finski ministar europskih poslova Alex Stabb je optužio Veliku Britaniju da se udaljuje od EU-a. “Britansku politiku prema EU-u je sve teže razumjeti i stvara se dojam da ta zemlja polako maše ‘zbogom’ Europskoj uniji”, rekao je.

Također je rekao kako se čini da “Britanija namjerno stvara nesuglasice s partnerima”. “Kao da je 26 + 1, da budem iskren”, rekao je odgovarajući na pitanje hoće li veća integracija zemalja eurozone povećati rizik od udaljavanja od Velike Britanije i ostalih devet zemalja koje nisu prihvatile euro. “Smatram da se Britanija sada, svojom voljom, smješta na margine”, dodao je za Reuters.

U Grčkoj generalni štrajk

U međuvremenu se u Grčkoj, članici koja je najteže pogođena dužničkom krizom, jučer održavao 24-satni generalni štrajk. Na atenskim ulicama je najmanje 20.000 ljudi, prosvjednici i policija se oštro sukobljavaju, a jedna je osoba tijekom današnjega prosvjeda i preminula, ali ne nasilnom smrću.

Na summit je otputovao i naš premijer Zoran Milanović koji je reagirao na zahtjev njemačke kancelarke za mogućnost veta EU-a na proračune članica rekavši da Hrvatska nije potpisala takav sporazum te da bi se o tome moglo odlučivati na referendumu. Njezin prijedlog, kako je ranije napisano, na ovom summitu nije prošao.