U Gradskoj loži otvorena je izložba “Borelli – otkup obiteljske ostavštine”. Do 26. lipnja javnost ima prilike razgledati dio predmeta iz obiteljske ostavštine koju je na otkup Narodnom muzeju Zadar ponudio Goran Borelli, izravni nasljednik obitelji.
Otvorenju su nazočili Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja, Hrvoje Perica, kustos odjela Muzeja grada Zadra, akademik Radoslav Tomić iz Ministarstva kulture i predstavnik nasljednika ostavštine Filip Borelli.
– Izložen je samo dio od zbirke vrijedne 700 tisuća kuna koju Zadarska 
županija i Ministarstvo kulture namjeravaju otkupiti od obitelji Borelli u sljedeće tri godine. Do sada su Županija i Ministarstvo osigurali po 100 tisuća kuna. Bilo bi dobro da se i Grad Zadar uključi u otkup umjetnina, rekla je Peroš.
Kako je istaknuto, obitelj Borelli zauzima istaknuto i važno mjesto u zadarskoj, dalmatinskoj i hrvatskoj prošlosti 17., 18., 19. i 20. stoljeća. Iz te ugledne obitelji čiji korijeni sežu do Bologne, odakle su prije više od 300 godina stigli u Dalmaciju, potekli su i neki gradonačelnici, vojskovođe, umjetnici, poljoprivredni stručnjaci, dobrotvori, osnivači Prirodoslovnog muzeja, a neki pripadnici obitelji bili su članovi Carevinskog vijeća.
Zbirka koja se nudi na otkup jedinstvena je po svom sadržaju i značenju za povijest grada Zadra, ne samo radi toga što su njegovi preci imali važnu ulogu u tom gradu nego i zbog količine i raznovrsnosti predmeta koji su u njoj okupljeni.
Zbirka je raznovrsna i može se podijeliti u nekoliko cjelina. Prevladavaju obiteljski portreti nastali od 18. do 20. stoljeća. Na njima su prikazani brojni članovi obitelji u vrijeme njezina gospodarskog, političkog i kulturnog uspona. Prikazani su dakle protagonisti zadarske i dalmatinske prošlosti toga vremena. Autori minijatura nisu poznati, ali to ne umanjuje povijesno značenje portreta, tim više što su u zbirci predstavljeni različiti članovi obitelji. Među monumentalnim portretima izdvajaju se portreti Francesca/Franje Borellija i njegove supruge Antonije rođ. Cattani Jorjeti koje je 1885. godine izradio Ivan Skvarčina (od 1825. do 1891.), najznačajniji slikar sredine 19. stoljeća u Dalmaciji.