Dok se čekaju nove investicije u Hrvatskoj, one u milijunskim iznosima u Općini Stankovci nalaze se na ledu. Jedna je solarna elektrana, a druga zračna luka, za koje postoje zainteresirani investitori, ali je sve trenutno stalo. Tvrtka “Senega”, koju zastupa zadarski poduzetnik Zdenko Zrilić, gradit će u stankovačkoj poslovnoj zoni Novi Stankovci solarnu elektranu snage jednog megavata. To je trebala biti prva od pet solarnih elektrana koje je Zrilić preko svoje tvrtke planirao izgraditi.
Uz njega u isti projekt na toj lokaciji namjeravala je ući zagrebačka “Solarna avenija” koja je planirala izgraditi solarna polja za proizvodnju električne energije na 15 hektara. Poduzetnici su se odlučivali za izgradnju elektrana manje snage od jednog megavata zbog izdašnijih državnih poticajnih sredstava.
– Investitor koji je već imao potpisan ugovor s HROTE-om (Hrvatski operator tržišta energije) da je povlašteni proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora, koji je dogovorio snagu od jednog megavata, i dalje je u poslu. Oni na tom lokalitetu izvode arheološka ispitivanja jer su se pojavila dva-tri humka koja treba istražiti. Čim završe, počet će izgradnja solarne elektrane od jednog megavata.
S obzirom da smo mi pripremili 64 hektara površine, pitanje je što će biti s ovim drugim investitorima koji već dvije godine rade na toj dokumentaciji. Mi smo tu predvidjeli 20 megavata proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
Nitko u Hrvatskoj trenutno nema riješenu projektno-plansku dokumentaciju i imovinsko-pravne odnose za elektranu od 20 megavata. Krenuli smo u to još 2009. godine jer smo vidjeli da je to budućnost. Što će sad biti dalje u vezi s tim, pitanje je. Činjenica je da se teško može ići u proizvodnju iz obnovljivih izvora energije bez državnih poticaja – objašnjava načelnik općine Stankovci Željko Baradić.
Investitori koji su krenuli u to, navodi Baradić, vidjeli su svoj interes. Kad su počeli prikupljati dokumentaciju prije gotovo dvije godine, tad je cijena poticaja za jedan kilovat proizvedene energije iz obnovljivih izvora bila 2,13 kuna. Kalkulacija je napravljena da se investicija kroz tu cijenu vrati za sedam godina, a idućih sedam godina ostvarivala bi se dobit.
Nakon ugovorenog roka od 14 godina, struja bi se dalje proizvodila po tržišnoj cijeni od 30 lipa po kilovatu, bez subvencija. Vlada je odlučila prepoloviti taj iznos na 1,10 kuna, što je bilo na granici isplativosti. Sada je to jednostavno ukinuto.
– Možete zamisliti koju sad poruku šaljemo investitorima. Potpuno destimulirajuće. Mislim da je to potpuno pogrešna odluka Vlade. Istodobno su podignuli sedam puta građanima naknadu za obnovljive izvore energije. S druge strane, apsurd je da Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja početkom ove godine šalje dopis gradovima i općinama u kojemu navodi da se za planiranje solarnih elektrana, kolektora i fotonaponskih ćelija, s obzirom da je interes za njihovu gradnju velik, u cilju omogućivanja novih investicija treba hitno pristupiti izmjenama i dopunama važeće prostornoplanske dokumentacije.
Kad je to stiglo, ja sam imao riješena 64 hektara, prostornoplansku dokumentaciju, čak i izradio infrastrukturu. Godinu dana nakon toga ukidaju sve i kažu da od toga nema ništa – ističe Baradić.
Oko 1,8 milijuna eura košta ukupna investicija za elektranu od jednog megavata, od otkupa zemljišta do projektiranja i tehnologije, čime se dolazi do iznosa od oko 40 milijuna eura koji čekaju na investiranja na području Stankovaca. Dvadeset godina građani kroz cijenu struje plaćaju obnovljive izvore energije, pa se postavlja pitanje gdje je nestalo taj novac i zašto se ne moće reinvestirati.
Neotvaranje velikog broja radnih mjesta kroz tu tehnologiju samo je djelomično opravdanje, jer se takvim investicijama pokreće čitav gospodarski razvoj, tako da to ne stoji, ističe Baradić.