Na nedavnoj sjednici Upravnog vijeća Gradske knjižnice Zadar donesena je odluka da se za novu ravnateljicu Gradske knjižnice Zadar predlaže Doroteja Kamber Kontić, pomoćnica gradskog pročelnika za odgoj i školstvo Jose Nekića. Upravo ova odluka izazvala je buru reakcija u zadarskoj javnosti s obzirom da svako imenovanje čelnih ljudi važnih institucija u našem gradu čini se ima stranački predznak. Znanje, iskustvo, marljivost i kompetentnost u našoj “varošici” više i nisu toliko bitni, iako su nas tome učili naši roditelji. S modernim vremenom vrijednosti i savjeti su se nekako promijenili, odnosno očito iskrivili.
Nasljednicu dugogodišnjeg ravnatelja ove ustanove Ivana Pehara na ovu poziciju predložila su dva predstavnika Grada Zadra, kao osnivača, u tročlanom Upravnom vijeću, točnije Vinko Grgić, poznatiji kao detektiv Sjena te članica Maja Šatalić, dok je treća članica UV-a, Nada Radman ujedno bila i kandidatkinja za ravnatelja te je u glasovanju ostala suzdržana.
S obzirom da upravo Nada Radman ima preporuku bivšeg ravnatelja Pehara koji je “svojoj” kandidatkinji dao i javnu podršku uoči same sjednice UV-a, a odabranica Gradske uprave, odnosno dva člana UV-a koji je predstavljaju je Doroteja Kamber Kontić, treći kandidat za ravnatelja Mladen Masar, jedini među njima sa statusom knjižničarskog savjetnika, ima preporuku predsjednice Hrvatskog knjižničarskog vijeća Tatjane Aparac Jelušić. Zanimljivo će biti vidjeti kakvu će konačnu odluku donijeti gradonačelnik Božidar Kalmeta, čija riječ će biti zadnja u odluci o imenovanju novog ravnatelja ove respektabilne ustanove. Željno iščekujemo vidjeti čiju će preporuku uvažiti Kalmeta te tako amenovati novog ravnatelja Gradske knjižnice.
U cijeloj priči zanimljiva je i činjenica kako je većina kandidata koji su se prijavili na ovaj natječaj u svojim planovima rada i razvoja GKZD-a istaknula važnost integracije osoba s invaliditetom te ukazala na važnost njihovog zapošljavanja unutar ove ustanove koja prema posljednjim podacima broji 48 zaposlenika, a prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom sve institucije, odnosno pravne osobe dužne su na svakih 20 radnika zaposliti na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, barem jednu osobu s invaliditetom. Na ovih 48 prije spomenutih u Gradskoj knjižnici bi ih trebalo biti barem dvoje, no taj zakonski dio, još uvijek aktualni ravnatelj Ivan Pehar, već gotovo šest mjeseci zanemaruje. Da li će zbog toga snositi kakve posljedice, još uvijek ne znamo.
Iz Grada Zadra na pitanje o broju zaposlenih invalidnih osoba unutar Gradske knjižnice odgovorili su kratko. Smatraju, iako su osnivači ove institucije da s navedenom problematikom nemaju veze te nas uputili na ravnatelja Pehara, koji ne voli pretjerano komunicirati o nezapošljavanju određenih invalidnih osoba. Dakle, Grad Zadar nema ili ne želi imati ingerenciju nad ovom ustanovom kada su u pitanju problemi, ali kada je u pitanju zapošljavanje čelnog čovjeka postaju alfa i omega nakon čije odluke nema daljnje rasprave.
Smiješno je dakle, da Gradska knjižnica već šest mjeseci svjesno krši Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, jer je ravnatelj Pehar u nekoliko navrata bio upoznat s istim, a sada se upravo zapošljavanje invalidnih osoba, prema riječima Vinka Grgića, člana UV-a GKZD-a, navodi kao jedan od važnijih razloga zašto je pomoćnica pročelnika Jose Nekića, Doroteja Kamber Kontić, predložena za novog ravnatelja ove ustanove. Da nije smiješno, korištenje invalidnih osoba u dobivanju političkih poena, bilo bi zaista otužno.
No, kako doznajemo, a vjerujemo da je i Vinko Grgić, kao član UV-a s tim upoznat, u svom planu realizaciju novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom osim predložene Kamber Kontić, spomenuli su i neki drugi, možda i kvalificiraniji kandidati, no o njima nema niti spomena.
“Vojsku” gradskih djelatnika i još aktualnog ravnatelja Pehara podsjećamo, novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine propisuje obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Provedbeni akti Zakona su Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom, Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, Pravilnik o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom te Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom.
Navedeni pravilnici počeli su se primjenjivati od 1. siječnja 2015. godine, te s tim u vezi sva prava i obveze koje iz njih proizlaze za poslodavce nastupaju od toga datuma. Period do pune primjene Zakona predviđen je za prilagodbu postojećeg sustava i pripremu poslodavaca za novi sustav profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Gradovi koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika.
Kvota za jedinice lokalne samouprave iznosi 2% od ukupnog broja zaposlenih radnika. U slučaju da izračun kvote ne predstavlja cijeli broj, vrijednosti do 0,5% zaokružuju se na manji broj, a vrijednosti iznad 0,5% uključujući i 0,5% zaokružuju se na veći broj.
U ispunjavanje kvote ubrajaju se: zaposlene osobe s invaliditetom, učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praksi kod poslodavca, rehabilitanti na praksi kod poslodavca, studenti s invaliditetom zaposleni temeljem ugovora o djelu redovitog studenta, osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te osobe s invaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac stipendira kao i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava
Gradovi koji trenutno ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom dužni su obračunavati i uplaćivati poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom sve do ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom. Krajnji rok do kojeg traje obveza uplate posebnog doprinosa, odnosno do kojega se mora ispuniti kvota je 1. siječnja 2015. godine.
Gradovi koji ne ispune obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom do 1. siječnja 2015. godine više neće plaćati poseban doprinos, ali postaju obveznici obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade. Novčana naknada određena je u visini 30% od iznosa minimalne plaće mjesečno za svaku osobu s invaliditetom koju su gradovi bili dužni zaposliti, a nisu je zaposlili.
Gradovi koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, a imaju zaposlene osobe s invaliditetom, kao i gradovi koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote, ne mogu ostvariti novčanu nagradu propisanu pravilnikom.
Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i ministarstvo nadležno za financije dostavljat će, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podatka, podatke Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
