Einsteinove revolucionarne ideje učinile su da njegovo ime postane sinonim za genija, ali je ovaj veliki čovjek bio poznat i po svojim pacifističkim stavovima i podrškom koju je pružao brojnim pokretima za građanska prava. Ipak, to je samo djelić priče o briljantnom umu Alberta Einsteina.
Nije bio loš u matematici
Djecu koja se loše snalaze u računanju odrasli često tješe tvrdnjom da je čak i Einstein imao loše ocjene iz matematike u mladosti, ali povijesni podaci pokazuju da je on zapravo bio izuzetan učenik. Imao je najviše ocjene tijekom školovanja u Münchenu i izazov je za njega bila samo disciplina koju su zahtjevali njegovi profesori.
Budući nobelovac napustio je školu s 15 godina. Napustio je i Njemačku kako ne bi morao služiti vojsku, ali prije toga bio je među najboljima i čak i tada pokazivao kompleksno znanje u oblastima matematike i fizike. Kada je objavljen članak o tome da je Einstein navodno pao matematiku, ovaj znanstvenik je to demantirao izjaviviši da je i prije nego što je napunio 15 godina ovladao diferencijalnim i integralnim računom.
Nitko ne zna šta se dogodilo s Einsteinovom kćeri
Einstein se odrekao njemačkog državljanstva i učio je u švicarskoj politehničkoj školi u Zürichu, a ubrzo je upoznao Milevu Marić s kojom je započeo ljubavnu vezu. Par se kasnije vjenčao i, nakon što je Albert diplomirao, dobio je dvojicu sinova, ali godinu dana prije nego što su stupili u brak, Mileva je rodila djevojčicu kojoj su dali ime Liserl.
Einstein nikada nije govorio o ovom djetetu svojoj obitelji i njegovi biografi dugo nisu bili sigurni je li Liserl zaista postojala, sve dok osamdesetih godina prošlog stoljeća povjesničari nisu pronašli dokument o rođenju Einsteinove i Milevine ćerke. Sudbina ove djevojčice je i danas prava misterija. Pojedini istraživači smatraju da je Liserl umrla od groznice 1903. godine dok drugi vjeruju da je usvojena i da je kasnije živjela u Srbiji.
Einsteinu je bilo potrebno devet godina da zauzme mjesto koje zaslužuje u akademskom svijetu
Ovaj znanstvenik pokazao je sjajne rezultate tijekom godina provedenih u Zürichu , ali njegova buntovna ličnost i izostanci sa satova doprinijeli su da Ajnštajn ne dobije najbolje preporuke od profesora nakon što je diplomirao.
Zbog toga je ovaj mladi fizičar proveo dvije godine tražeći posao, dok se nije zaposlio na određeno vrijeme u Bernu. Iako posao u kancelariji nije bio poseban izazov za ovakav um, ispostavilo se da je Einsteinu savršeno odgovarao jer bi ga završio za svega nekoliko sati, a zatim ostatak dana provodio istraživajućii. Iako su već njegova prva otkrića bila revolucionarna i omogućila budućem nobelovcu ulazak u svijet fizike, on nije dobio pravi profesorski posao do 1909. godine – skoro desetljeće otkako je diplomirao.
Dao je novac od Nobelove nagrade Milevi Marić
Nakon propasti braka s Milevom Marić, Einstein je napustio obitelj, preselio se u Berlin i započeo vezu sa svojom rođakinjom Elsom. On i Marićeva su se službeno razveli nekoliko godina kasnije. Kao dio ugovora o razvodu, Einstein je obećao Milevi godišnju alimentaciju uz novac koji bi dobio od Nobelove nagrade, jer je tada već bio siguran da će je dobiti. Mileva Marić je pristala na to, a Einstein je kasnije dao novac po prijemu nagrade za svoj rad na fotoelektričnom efektu. Do tada, on je već oženio Elsu, s kojom je ostao do smrti.
Pomrčina Sunca pomogla je Einsteinu da stekne svjetsku slavu
Einstein je 1915. godine objavio svoju teoriju relativnosti, u kojoj je istaknuto da gravitacijska sila može izazvati poremećaje u prostoru i vremenu. Ova teorija je ostala kontroverzna sve do svibnja 1919. godine, kada mu je pomrčina sunca pružila odgovarajuće uvjete za testiranje svoje tvrdnje. Kako bi dokazao Einsteinovu teoriju, engleski astronom Arthur Errington je putovao do Zapadne Afrike i fotografirao pomrčinu. Analizirajući snimke, potvrdio je da sunčeva gravitacija utječe na svjetlost i to točno onako kako nalaže Einsteinova teorija. Ova vijest proslavila je Einsteina.
Novinari su ga nazivali novim Isaacom Newtonom, a on je počeo držati predavanja širom svijeta. Kako je zabilježio njegov biograf Walter Isacsson, tijekom šest godina nakon pomrčine, više od 600 knjiga i članaka je objavljeno na tu temu.
FBI je godinama špijunirao ovog znanstvenika
Ubrzo nakon što je Hitler došao na vlast, Einstein je napustio Berlin i preselio se u Sjedinjene Američke Države. Podržavao je pacifizam, ljudska prava, liberalizam, što je navelo FBI da ga špijunira čak 22 godine. Agenti su zabilježili njegove pozive, otvarali njegovu poštu kako bi otkrili je li sovjetski špijun. Nakon smrti ovog slavnog fizičara, njegov dosje je imao nevjerovatnih 1800 stranica.
Einstein je poticao konstruiranje atomske bombe, a kasnije je postao zagovornik nuklearnog razoružanja
Kasnih 30-ih godina, Einstein je saznao da nova istraživanja njemačkih znanstvenika vode prema pravljenju atomske bombe. Predstave Sudnjeg dana s nacistima koji imaju ovo oružje u svojim rukama ga je uvjerilo da ostane uz svoje pacifističke principe i udruži se s mađarskim fizičarom Leom Szlardom, koji mu je pomogao da napiše pismo Rooseveltu i provede atomska istraživanja. Iako Einstein nikada nije sudjelovao u projektu Manhattan, on je kasnije izrazio žaljenje zbog sudjelovanja u ovome.
Zamoljen je da bude predsjednik Izraela
Iako nije bio religiozan u tradicionalnom smislu, Einstein je osjećao povezanost sa svojim židovskim podrijetlom i često je govorio protiv antisemitizma. Kada je predsjednik države Chaim Weizmann umro 1952. godine, vlada mu je ponudila da ga imenuje za drugog predsjednika Izraela.
Einsteinov mozak je ukraden
Einstein je umro 1955. godine od aneurizme. Zahtijevao je da se njegovo tijelo kremira, ali se tada dogodio bizaran incident. Patolog s Princetona Thomas Harvey je, suprotno Einsteinovima željama, izvadio njegov mozak. Harvey je navodno odnio mozak na Sveučilište u Pennsylvaniji, otkud su rezovi poslani poznatim neuropatolozima.
Danas su ti primjerci mozga velikog znanstvenika još uvijek izloženi i javnost ih može slobodni pogledati.