Još jedan veliki mit je taj da se od kruha deblja i kako nema potrebe ga jesti jer se tu radi samo o suvišnim kalorijama. Ali, to nije tako – kruh niti ima puno kalorija niti je beskoristan! Za usporedbu: kruh ima dvostruko manje kalorija od čokolade, čipsa ili keksa. Ima manje kalorija od zobenih pahuljica, dvopeka, konzervirane tune u ulju, kuhane šunke ili tvrdog sira.
Znači, ne možemo kriviti kruh za višak kilograma već neumjerenost u jelu i piću te tjelesnu neaktivnost. Osim toga, kruh je prepun korisnih sastojaka koji su našem tijelu potrebni kako bi radilo kako treba. S tim tvrdnjama slaže se i mr. sc. dipl. inž. Marijan Katalenić – voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
– Prema opće prihvaćenoj teoriji, nepravilna prehrana, kao i nedovoljno kretanje i stres značajno doprinose zdravstvenim problemima. Prema tome, ako se provodi pravilan način prehrane što podrazumijeva umjeren, raznolik i izbalansiran unos prehrambeno vrijednih sastojaka, utjecaj hrane na zdravlje bit će optimalan. U suprotnome, prevelik unos svih prehrambenih tvari, kao i jednoličan, smanjen ili siromašan unos hrane rezultirat će narušavanjem zdravlja – kaže i dodaje:
– Tako je i kod kruha. Ako se unosi u umjerenim količinama tijekom dana, ne očekuje se njegov negativan utjecaj na zdravlje. Kruh nije više osnovna namirnica koja čini najveći dio obroka, nego je u sklopu provođenja pravilne prehrane, hrana koja ima i mora imati svoje mjesto u cjelodnevnoj prehrani. Pitanje soli kao jednog od sastojaka kruha je predimenzionirano, posebno ako se znaju postulati pravilne prehrane. Jasno je da bi se količina dodane soli trebala optimizirati s tehnološkog ali i senzorskog stajališta. Ti procesi su u tijeku – napominje mr. sc. dipl. inž. Katalenić.
Znači, važno je biti umjeren, ako i u svemu, i baviti se tjelesnom aktivnošću, ne samo zbog dobre linije već zboz zdravlja općenito. Kad jedete kruh, birajte onaj od cjelovitih žitarica. Osim što ima više vitamina i minerala, bogat je i vlaknima koji su važni za urednu probavu i brži metabolizam. A, što je metabolizam brži, šansa za gomilanjem suvišnih kilograma je manja.
– Najbolje vrste kruha su one koje sadrže brašna koja se sporo razgrađuju ili kruhovi koji ma su dodani neki prehrambeno vrijedni sastojci. Tako su vrlo cijenjeni raženi i ječmeni kruhovi jer sadrže beta-glukan koji utječe na resorpciju razgrađenih ugljikohidrata. Kada organizam razgradi bijeli kruh na jednostavne šećere povećava se sadržaj glukoze u krvi vrlo brzo, u vremenu do 60 minuta od konzumiranja, dok je kod raženog i ječmenog kruha to vrijeme produženo na 240 do 300 minuta. To znači da organizam može pravilno iskoristiti energiju, a mozak neće primati urgentne signale o gladi. Raženi i ječmeni kruhovi su idealni za provođene pravilne prehrane – savjetuje mr. sc. dipl. inž. Katalenić.
Osim toga, napominje, kruhovi bogati vlaknima postaju u crijevima prebiotici jer pomažu razvoju probiotika u organizmu i postaju stanište korisnih bakterija. Vlakna utječu i na probavu, bubreći u crijevima i povećavajući volumen stolice, piše 24 sata.