Nisu ostvarena visoka očekivanja

Koliko je zapravo Hrvatska imala koristi od EU?

Arhiva, ilustracija
Tamni način

Tri godine nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije, gospodarska realnost daleko je od velikih očekivanja koje su vlada prije nekoliko godina. Hrvatska je po razvijenosti na začelju ljestice europskih zemalja na 59 posto europskog prosjeka, a lošije su samo Rumunjska i Bugarska. No, i to bi se moglo uskoro preokrenuti jer po po stopama rasta izrazito zaostajemo (i) za tim jugoistočno europskim susjedima. I sama Europa našla se pod egzistencijalnim upitnikom nakon što ju joj Britanci na referendumu rekli zbogom, a cijenu ‘brexita’ danas je nemoguće utvrditi.

Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupnja Uniji, značajno zaostaje za stopama iskorištenja europskih fondova, a razina stranih ulaganja bila je tek 127 milijuna eura, što je najniže od 1995., pokazala je analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) o posljednje tri godine članstva u EU, kao i anketa provedena među 200 malih i srednjih tvrtki.  Sredinom 2013. po razvijnosti Hrvatska je bila na 61 posto europskog prosjeka, a danas smo tri boda niže na ljestvici. Po stopi nezaposlenosti Hrvatska je druga najlošija članica, a treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti, pokazuje analiza. Poljoprivreda je najugroženiji dio gospodarstva jer je izložena velikom pritisku konkurencije, a niska kupovna moć domaćeg stanovništva okreće kupce prema proizvodima nižih cjenovnih kategorija.

Negativna vanjskotrgovinska bilanca u poljoprivredi narasla je za 230 milijuna eura, rekao je pomoćnik direktora sektora za međunarodne odnose HGK Saša Bukovac. Praznih rukava ostao je i građevinski sektor u kojem nije došlo do vidljivog i očekivanog napretka. Prepreka rastu je visoka cijena rada, izostanak velikih investicija financiranih iz europskih fondova, fragmentiranost sektora te nedostatna suradnja kod natjecanja na tenderima, kazao je Bukovac. S druge strane, svijetli primjer je turizam koji bilježi rast po svim pokazateljima. Od 2012. do 2015. dolasci stranih turista porasli 22 posto, noćenja stranih turista 15 posto, a prihodi od turizma 16 posto, na 7,9 milijardi eura.

Pozitivne trendove bilježe i izvoznici; 33 posto anketiranih počelo je izvoziti na tržište Unije nakon punopravnog članstva, 35 posto ih je povećalo plasman proizvoda i usluga, 37 posto njih ostvarilo je viši prihod od izvoza, a 16 posto ih je našlo novog partnera za ulaganje. Čak 78 posto ispitanih istaknulo je da ima bolji pristup informacijama o EU fondovima. Tri godine realno je prekratak rok da bi se osjetio značajniji vjetar u leđa gospodarstvu, spušta lopticu ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić.

Pročitajte više na portalu Poslovni.hr

Ostavi komentar koristeći Facebook

Tagovi: