“Dosad smo prilično silovito ovršavali manje dužnike. Prekomjerna upotreba sile proizvela je brojne blokade, trajne blokade. To je fenomen koji ne postoji u EU. Ti ljudi su praktički ekonomski nesposobni”.
Može li banka dužniku plijeniti cijelu plaću ako je to potpisao? Može li i te dužnike zaštititi Ovršni zakon? O tome su u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” govorili ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, zastupnik stranke Snaga Goran Aleksić i ekonomski analitičar Damir Novotny.
Udruga Franak poslala je otvoreno pismo Vladi i Ustavnom sudu u povodu nedavne odluke tog suda o načinu i postupku provedbe ovrhe nad novčanim sredstvima, a kojim je otvorena mogućnost da se nad onima koji su prije 17. lipnja 2008. potpisali izjavu o mogućnosti zapljene cijele plaće, ta cijela plaća i ovrši.
Goran Aleksić na to je rekao da je Ustavni sud pravilno odlučio jer, kako kaže, Sud nije odlučivao da li bi bila ustavna neka odluka da se takva izjava ne primjenjuje. U
“Ustavni je sud na temelju nenadležnosti ministra koji je donio pravilnik odlučio da je u tom dijelu taj pravilnik neustavan. Ministar je u pravilniku jednom odredbom određivao kako će se primjenjivati zakon, a za to ministar nije ovlašten, nego Sabor”, kazao je Aleksić.
“Samo Hrvatski sabor može određivati kako će zakon djelovati. Mi smo kod zadnjih izmjena ovršnog zakona, člankom 21., propisali kako se ograničava ovrha plaće. Taj članak 21. primjenjuje se na ovršne postupke u tijeku, bez obzira na to kada su pokrenuti.
Također, stari zakon o radu koji je vrijedio do 31. prosinca 2009. godine, propisivao je da se ne smije ustegnuti više od pola plaće za uzdržavanja i više od 1/3 plaće za sva ostala davanja. To je druga stvar koja govori u prilog tome da se takva izjava ne bi smjela primjenjivati. Osim toga, našao sam odluku Ustavnog suda gdje je 2009. godine jednom čovjeku ustegnuta cijela plaća. On je tužio na građanskim sudovima i nije dobio spor. No Ustavni sud je utvrdio da je čovjek u pravu i na temelju ustavnog članka 55., u kojem stoji da ima pravo na dostojan život, Ustavni sud je utvrdio da se ne smije ovršiti cijela plaća jer je to neustavno”, rekao je Aleksić.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je kako je Sabor na prijedlog kluba zastupnika Mosta, što je bio zajednički prijedlog s Vladom, izmijenio odredbe ovršnog zakona koji je na snazi.
“U tim izmjenama zakona bitno smo pojačali mehanizme da bi na neki način zaštitili dodatno dužnike u odnosu na situaciju kakva je bila. Podigli smo i proširili neovršivi dio plaće, zaštitili smo jedinu nekretninu. Stavili smo i odredbu da se ne može nekretnina prodati ako je vrijednost glavnice manja od 20.000 kuna. Intervenirali smo i u postupke koji su u tijeku. Ako bi netko ostao, unatoč tome, bez jedine nekretnine, tada mu država osigurava nužni smještaj u razdoblju od 18 mjeseci i plaća zakupninu”, izjavio je ministar.
“Što se tiče pitanja o ovrhi cijele plaće riječ je o regulativi gdje je od 2005. do 2008. Ovršnim zakonom bilo dopušteno da date posebnu izjavu ovjerovljenu kod javnog bilježnika da je dužnik suglasan da mu se plijeni cijela plaća”, kazao je Bošnjaković.
Izmjenama ovršnog zakona 2008. godine takva odredba je stavljena izvan snage i zakonodavac je kazao da se takve izjave više ne mogu davati.
Ministarstvo financija je 2013. donijelo pravilnik kojim je rekao da se to ne primjenjuje, nego da je moguće ovršavati plaću samo do onog zaštićenog iznosa. Što se tiče daljnje zakonske regulative, mi formiramo jednu kompetentnu skupinu u Ministarstvu pravosuđa za izradu novog ovršnog zakona jer vidimo da postoji puno problema u praksi vezano za primjenu ovoga sadašnjeg i onih koji su bili prije na snazi”, kazao je Bošnjaković.
Na upit što se može učiniti da se nekim građanima već u studenome ne ovrše cijele plaće za listopad, Bošnjaković je kazao: “Vidjet ćemo kakva je primjena prijelaznih odredbi ovršnog zakona, a nakon toga ćemo vidjeti je li to moguće regulirati novim zakonom. Nemoguće ga je brzo donijeti. To je postupak od oko godine dana. No situacija je takva da ćemo pokušati iznaći nekakvo rješenje.”
Na to je Aleksić dodao da ako je potrebno mijenjati Ovršni zakon – to se sve po hitnoj proceduri može riješiti u mjesec dana.
Bošnjaković je potom istaknuo da postoje neka otvorena pitanja: “Nije tu problem samo na brzinu izmijeniti već izmijenjeni Ovršni zakon, nego moramo temeljiti državu na vladavini prava. Ako je nešto zakonom od 2005. do 2008. bilo dopušteno, ako je to danas konzumirano, onda je teško sada naći neko rješenje kojim možemo reći da je ono sve što je napravljeno 10 godina prije – danas nezakonito. To je poprililčno težak zahvat”, rekao je ministar pravosuđa.
“Mi smo itekako voljni i raspoloženi raditi na tome, a i radimo. Danas imamo sličnu odredbu izvršnog zakona gdje smo rekli da je osnovno načelo da jedina nekretnina ne može biti predmet ovrhe. Mislim da smo time dodatno zaštitili dom. No ipak u zakonu postoji i onaj jedan izuzetak, da se ljudi mogu odreći toga prava i staviti jedinu nekretninu kao zalog ako smatraju da to mogu. Nismo htjeli zapriječiti onim mladim ljudima koji žele podići kredit i koji imaju dobre poslove da uđu u tako nešto”, rekao je Bošnjaković.
Damir Novotny izjavio je kako ovršno zakonodavstvo ne može biti predmet dnevne politike. S obzirom na to da se radi o jednom o najvažnijih zakona kojim se pokušava ubrzati naplata potaživanja, odnosno stvoriti taj balans između interesa vjerovnika i dužnika, to nije jednostavno.
“Dosad smo prilično silovito ovršavali manje dužnike. Prekomjerna upotreba sile proizvela je brojne blokade, trajne blokade. To je fenomen koji ne postoji u EU. Ti ljudi su praktički ekonomski nesposobni”, izjavio je Novotny za HRT.