šesta smo najnezdravija zemlja svijeta

Porazni podaci; Djeca u Hrvatskoj počinju piti s 13 godina, trećina ih je pretila

Arhiva AZD/Ilustracija

Prema istraživanju, Hrvatska je šesta najnezdravija zemlja na svijetu. Hrvati se u većini bore s kroničnim, dugotrajnim bolestima i gotovo pola ih uzima lijekove svaki dan.

Navike su nam jako loše. Djelomično su vezane uz našu kulturu jer smo mi narod koji, kad slavi ili tuguje, uvijek to radi uz hranu i piće, istaknula je Ana Puljak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, koja kaže kako su podaci zabrinjavajući, no najviše brinu oni koji se odnose na najmlađe, pišu 24sata.

– Najgore je s alkoholom. Zaista smo pri vrhu europskih zemalja. Taj trend je uzlazan. Pušenje također. Mladi nam puše, rano počnu, a djevojke danas puše jednaku količinu kao i muškarci, što je prije bilo dominantnije kod muških – rekla je Puljak.

Kod djece je i trend prekomjerne tjelesne težine alarmantan. Do prije pet godina bili smo uvjereni kako se broj kreće oko 25 posto, a danas znamo da svako treće dijete u Hrvatskoj ima ili prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo – rekla je dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Puljak iz NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar” ističe kako djeca upola smanje tjelesnu aktivnost kad sjednu u školske klupe, a trebalo bi biti obrnuto.

Više sati tjelesnog odgoja

Preporučuje da se u osnovnim i srednjim školama uvede više sati tjelesne i zdravstvene kulture jer sadašnja dva sata su definitivno premalo. Problem je i u prehrani.
Prema Šimetin, riječ je, prije svega, o socioekonomskom problemu. Građanima nisu svakodnevno dostupne zdrave namirnice, poput voća i povrća, ali zato imaju na raspolaganju jeftine pekarske proizvode. Uz nedostatak tjelesne aktivnosti, problem je teško riješiti.

– Imate, primjerice, djecu koja u srednjoj školi imaju obveze tijekom cijeloga dana, ali nemaju zajamčen ni jedan cjeloviti zdravi obrok – istaknula je dr. Šimetin dodajući kako na globalnoj razini liječnici razumiju kolika je pošast debljina do te mjere da si je Svjetska zdravstvena organizacija do 2025. godine zadala  zaustaviti porast epidemije debljine.

Većina mališana, kaže Puljak, kroz alkohol, cigarete i nezdravu prehranu želi pokazati odraslost, a već stečene navike ne napuštaju ni kao odrasli ljudi. Problem s prekomjernom tjelesnom težinom pogoršava se nakon 15. godine.

Loše navike vode do bolesti

Zato imamo 38 posto građana koji se bore s težinom, a svaki peti je pretio. To postaje začarani krug koji niže posljedice. Zbog toga dolazimo do toga da smo šesta najnezdravija svjetska nacija, prema britanskoj stranici za kliničku komparaciju Clinic Compare, a od nas su na prostorima bivše države gori samo Slovenci,  koji se nalaze na trećemu mjestu.

Dolazimo i do toga da 59 posto Hrvata hoda ili se bavi nekom fizičkom aktivnošću manje od sat vremena na tjedan. Kako bi zdravije živjeli, prosječan građanin trebao bi se kretati najmanje 150 minuta na tjedan.

– Sve ove navike dovode do kroničnih bolesti od kojih Hrvati najviše umiru. To su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i razni tumori – rekla je Puljak.

Više od 60 posto bolesnih

Od zloćudnih bolesti, Hrvati najviše umiru od karcinoma dišnog sustava, debelog crijeva i rektuma te dojke. Rak dojke je među najčešćim uzročnicima smrti kod žena. To potvrđuje i Europska zdravstvena anketa koja se u Hrvatskoj provodila 2014. i 2015. godine. Prema njoj, postojanje neke dugotrajne bolesti iskazuje gotovo 60 posto stanovnika, pri čemu prednjače žene.

Čak 47,7 posto građana uzima propisane lijekove. Zašto smo takvi? Jednoznačan odgovor ne postoji. Problem je na više razina, od odgoja, preko sustava školstva, prehrambene industrije pa do medija i politike.

Zdrave navike od djetinjstva

O prevenciji bolesti, koji su direktna posljedica alkoholiziranja, pušenja i prekomjerne tjelesne težine, previše se priča, a premalo ulaže. Javnih zdravstvenih akcija koje utječu na to da se bolest zbog prevencije nikad ni ne pojavi ima, ali to nije tipična medicina.

– U ovu svrhu uključeno je cijelo društvo. To se rješava takozvanim multidisciplinarnim pristupom – rekla je Puljak, koja i sama u Nastavnom zavodu radi s maloljetnicima zbog poboljšanja njihova zdravlja.

Propitivanje životnih izbora

– Učimo djecu kako prepoznati svoje emocije i kako jednu potrebu ne zamijeniti drugom. Ne da jedu ako su tužni, nego da im je jasno kako nisu gladni, nego samo tužni. Umjesto toga, učimo ih da razgovaraju s roditeljima i prijateljima ili pročitaju neku knjigu – objasnila je Puljak i rekla kako se to u školama uopće ne uči. Oni tako nauče misliti svojom glavom jer tad postaju svjesni problema i propitaju svaki životni izbor. Puljak kaže kako kod nas postoje dobre strategije, primjerice za smanjenje unosa soli, koje najviše ima u pekarskim proizvodima, ali kad se počnu provoditi, uvijek negdje zapne. Prehrambene navike su nam, stoga, jako loše i to nas dovodi do gorućeg problema ne samo kod djece i odraslih.

Svaki dan šest žestica

– Najviše jedemo crveno meso, kruh i krumpir te puno suhomesnatih proizvoda koji su puni aditiva i soli, a ribu jako slabo. Pijemo gazirane sokove, pogotovo djeca. Ljudi ne znaju da je u takozvanom ledenom čaju pet vrećica šećera i bojilo – objasnila je Puljak. Generalno gledano, Hrvatska se bori s brojnim dijagnozama. Alkohol svaki dan pije devet posto građana, a čak jedan posto ih svakodnevno popije više od šest pića. Puši 25 posto njih, no primjećuje se trend smanjenja potrošnje duhanskih proizvoda kod mladih.

– Primijetili smo povećanje korištenja e-cigareta. Mladi konzumaciju prilagođavaju trendovima – zaključila je Šimetin.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar