Od 2001. do 2016. iz Hrvatske iselilo 210.387 stanovnika, u 2017. godini još oko 35 tisuća. Razlozi iseljavanja u 65 posto slučajeva su ekonomski, u 8,2 posto osobni, a u njih 26,8 posto politički.
Prema višemjesečnom istraživanju javnosti dostupnih podataka od strane Gradskog odbora SDP-a Zadar, u posljednjih pet godina od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, u tamošnje zemlje odselilo se 17 posto radno sposobnog stanovništva u dobi između 25 i 40 godina života.
Njih tri posto su već bili zaposleni, ali su odselili zbog većeg standarda ili većih profesionalnih mogućnosti. U gotovo jednakim brojkama radi se i o muškarcima i ženama.
Svako četvrto kućanstvo u gradu Zadru ima člana koji se trajno preselio u drugu zemlju iz navedenih razloga ili su se odselila cjelokupna kućanstva (parovi bez djece i /ili parovi s malodobnom djecom ).
– Ovdje je jako bitno napomenuti kako se u većini slučajeva radi o mladim radno sposobnim ljudima koji u Hrvatskoj nisu imali mogućnosti ni zapošljavanja ni napredovanja, a ne o neradnicima koji nisu htjeli raditi u Hrvatskoj pa su zbog toga otišli. Trebamo svakako uključiti i činjenicu kako je 70 posto žena svakodnevno prešutno diskriminirano i teže dolaze do poslova ili do napredovanja zbog majčinstva. U zemljama u kojima sada žive takve vrste ograničenja više ne doživljavaju. Kada sam se prije dvije godine kao predsjednik Foruma mladih SDP-a Zadar obratio gradonačelniku putem medija i kada smo zatražili konkretne mjere kako bi se spriječilo iseljavanje, tada smo dobili odgovor kako se služimo neistinama, kako lupamo brojke, kazuje Daniel Radeta, potpredsjednik zadarskog SDP-a.
