Inspekcija utvrdila; Hrvatima se prodaje hrana zaražena bakterijama, spominju se Escherichia coli i Salmonella

Hrvatska agencija za hranu objavila je danas izvješće Centra za sigurnost hrane o rezultatima samokontrola proizvođača tijekom tri godine.

Iako ne navode tijekom koje tri godine je provedena inspekcija, rezultati su zabrinjavajući.

U izvješću su obrađeni rezultati mikrobioloških pretraga hrane koju subjekti u poslovanju s hranom uzorkuju u okviru svojih planova samokontrole i dostavljaju na analizu kako bi se utvrdilo jesu li rezultati u skladu s planom koji su sami uspostavili te je li hrana koja se priprema za tržište potencijalno opasna po zdravlje ljudi.

Uzorci hrane analizirani su na mikrobiološke parametre u skladu s Uredbom (2073/2005) i Vodičem o mikrobiološkim kriterijima za hranu (2011), a rezultati su obrađeni i prikazani zbirno, stoji u izvješću Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Utvrđena i prisutnost patogenih bakterija

Prilikom obrade rezultata hrana je grupirana u 15 kategorija.

Rezultati su ukazali na prisutnost bakterija koje se svrstavaju u indikatore higijene, kao što su aerobne mezofilne bakterije, enterobakterije, te plijesni i kvasci. Indikatori higijene predstavljaju značajnu pomoć i mogućnost sprječavanja pojave patogena, te je u slučaju njihovog povećanog broja nužno provesti dodatne analize, te eventualno korigirati proizvodni proces, kako bi se isključila mogućnost nastanka patogena.

Prisutnost potencijalno patogenih bakterija poput Staphylococcus aureus, Lysteria monocytogenes, Escherichia coli, Salmonella spp., Bacillus cereus, sulfitoreducirajućih klostridija i Pseudomonas aeruginosa utvrđeno je sporadično i u puno manjem broju uzoraka, što je u skladu s očekivanjima za određenu kategoriju hrane.

Analiziran 15.281 uzorak hrane

U tri godine analiziran je 15.281 uzorak hrane, odnosno više od pet tisuća uzoraka svake godine. Najviše se radilo o polugotovim i gotovim jelima, kolačima, žitaricama, mlinskim, pekarskim i konditorskim proizvodima te tjestenini; mesu i mesnim proizvodima; mlijeku i mliječnim proizvodima, bezalkoholnima pićima, pivu i ledu, začinima…

U kategoriji hrane Polugotova i gotova jela u kojoj je tijekom tri godine pretražen najveći broj uzoraka, utvrđeno je u različitim godinama 12%, 5% i 8% nezadovoljavajućih uzoraka zbog povećanog broja aerobnih mezofilnih bakterija, te 7%, 10% i 8% nezadovoljavajućih uzoraka zbog kontaminacije enterobakterijama. Utvrđen je i povećan broj plijesni, ali u manje od 1% uzoraka tijekom tri godine.

U kategoriji hrane Mlijeko i mliječni proizvodi je ukupno pretraženo oko 1000 uzoraka tijekom tri godine te je najveći udio neispravnih uzoraka utvrđen uslijed povećanog broja kvasaca (7%, 4% i 6%). Od ostalih indikatora higijene proizvodnog procesa također je utvrđen povećani broj aerobnih mezofilnih bakterija, plijesni i enterobakterija. Povećani broj aerobnih mezofilnih utvrđen je u oko 1% uzoraka, plijesni u oko 1,5% uzoraka, a enterobakterije u oko 3% uzoraka tijekom različitih godina. Od potencijalno patogenih bakterija, utvrđen je povećani broj S. aureus u oko 2,5 % uzoraka i E. coli u oko 3,5 % uzoraka tijekom tri godine.

Najveći broj neispravnih uzoraka hrane unutar kategorije Meso i mesni proizvodi utvrđen je uslijed povećanog broja aerobnih mezofilnih bakterija (27%, 12% i 6% uzoraka) i enterobakterija (7%, 10% i 4% uzoraka) tijekom različitih godina. Od ostalih indikatora higijene proizvodnog procesa utvrđena je kontaminacija kvascima, ali u znatno manjem broju (svega četiri uzorka u jednoj godini). Od potencijalno patogenih bakterija, tijekom tri godine utvrđen je povećani broj S. aureus (oko 3,5%), L.monocytogenes (oko 2,5%) i Salmonella spp. (oko 1%).

Unutar kategorije hrane Kolači ukupno je pretraženo oko 1600 uzoraka tijekom tri godine te je najveći broj neispravnih uzoraka utvrđen uslijed povećanog broja enterobakterija (oko 30%) i aerobnih mezofilnih bakterija (oko 27%)

U kategoriji hrane Sladoledi je tijekom trogodišnjeg razdoblja ukupno pretraženo oko 300 uzoraka. Većina neispravnih uzoraka utvrđena je uslijed povećanog broja aerobnih mezofilnih bakterija (60%, 50% i 35% uzoraka) i enterobakterija (25%, 45% i 30% uzoraka) što upućuje na potrebu poboljšanja higijene proizvodnje.