Već sredinom ovog stoljeća svaka treća obala bit će poplavljena zbog oluja, a Gorski kotar imat će 50 posto manje snijega

Hrvatska je prošle godine u travnju dobila dokument pod nazivom Strategija prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. s pogledom na 2070. godinu. U tom je dokumentu hrvatska ranjivost na klimatske promjene ocijenjena kao »velika«.

Hrvatska, naime, velikim dijelom pripada u Sredozemno područje, prepoznato kao klimatski »vruća točka« u kojoj je već dosegnut prosječni porast globalne temperature od 1,5 stupnjeva Celzijusa od početka kontinuiranih mjerenja, s posebno izraženim utjecajima klimatskih promjena kao što su ekstremni vremenski događaji (ekstremne oborine, poplave i bujice, erozije, suše, toplinski valovi, požari), ali sve su očitije i tzv. postupne klimatske promjene poput porasta temperature zraka, ali i temperature tla i vodenih površina, zatim podizanje razine mora i širenja sušnih područja, piše Novi list.

Prof. dr. sc. Branka Grisogona, profesor na Geofizičkom odjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i jedan od vodećih hrvatskih meteorologa i geofizičara, s velikom svjetskom reputacijom, kaže da kada je riječ o klimatskim promjenama, one u prosjeku nisu toliko primjetne, ali mnogo je pokazatelja koji na njih ukazuju – sve veće i razornije poplave, požari, oluje, toplinski udari, onečišćenja zraka koja prijete ljudskom zdravlju i odnose živote…

– Pogriješili smo i mi znanstvenici jer smo uglavnom samo govorili o porastu globalne srednje temperature. To nije jedini parametar i postoje jači parametri. Konkretno, porast srednje razine mora je jedan od puno boljih parametara koji manje varira ili, na primjer, porast plinova staklenika. Tu nema varijacija kao što ima u srednjoj globalnoj temperaturi koja prirodno varira svake godine za dvije desetinke ili barem jednu desetinku stupnja Celzijusa. No sve to postoji i ne događa se, kao što uvijek mislimo, negdje drugdje. To se ne vidi tek tako »prostim okom«, nego tek kada čovjek gleda u posljednjih dvadeset godina vidi se da nestaje snijega i da će, na primjer, Gorski kotar sredinom ovog stoljeća imati pedeset posto manje snijega nego danas, da će svaka treća obala biti često poplavljena i to ne samo zbog srednjeg porasta razine mora nego zbog učestalih oluja. Učestalost oluja često negiramo i kažemo da ih je bilo i prije, kao i poplava i požara. Da, to je točno, bilo ih je, ali ne tih intenziteta i žestine. Sve to subjektivno zataškavamo i nalazimo si druge probleme, a ovo je problem koji treba dugoročno i sustavno rješavati. To nije problem koji se rješava saniranjem posljedica jedne poplave ili jednog požara. Borba s klimatskim promjenama nema strogog i dugotrajnog recepta. Ekološki problemi se rješavaju postupno i metode se mijenjaju tijekom vremena. Sve ono što zacrtamo kako treba raditi, pola toga će trebati revidirati za deset ili dvadeset godina, pojašnjava sugovornik.


Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube. Preuzmite naše aplikacije za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Jutarnja kronika dostupna je i na svim ovim sjajnim podcast platformama:

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...