U petak je na burzi rada bilo 103 tisuće nezaposlenih radnika, u ponedjeljak oko 101 tisuća, tako da je pitanje dana kad će registrirani broj nezaposlenih pasti ispod stotinu tisuća. Posljednji je put takvu nezaposlenost Hrvatska imala daleke 1982. godine, piše Večernji list.
Pad apsolutnog broja nezaposlenih na brojke iz socijalističkog razdoblja još ne znači i spuštanje na ondašnju stopu nezaposlenosti jer Hrvatska danas ima gotovo milijun stanovnika manje nego što ih je imala u to vrijeme.
Manjak radnika danas je problem broj jedan gotovo svakog poslodavca, koji će rijetko tko riješiti posezanjem u bazen službeno nezaposlenih osoba.
Među ljudima koji su bez posla je oko 15 tisuća osoba s visokom i višom stručnom spremom u zvanjima i profesijama koje tržište ne traži. Tu je i oko četvrtina osoba s nezavršenom ili samo s osnovnom školom.
Svaki četvrti nezaposleni stariji je od 55 godina, a sličan je udio nezaposlenih koji su bez posla dulje od tri godine. Većinom su bez posla žene, a upravo su stariji radnici i žene dvije grupacije gdje se na razvijenim europskim tržištima događaju najveći pozitivni pomaci u zapošljavanju.
Hrvatska je počela zapošljavati umirovljenike, a raste udio starijih i među zaposlenima, no sve je to i dalje daleko ispod prakse koja je prisutna drugdje. Najveći porast zaposlenosti je kod stranih radnika, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.