Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek rekla je da se u Hrvatskoj smanjuju svi pokazatelji inflacije te da bi se inflacija u Hrvatskoj u 2023. mogla smanjiti na sedam posto, uz nastavak usporavanja u 2024., te na 2.2 posto u 2025. godini.
Švaljek je na 26. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište kazala da se u Hrvatskoj smanjuju svi pokazatelji inflacije, a smanjuju se i inflacijska očekivanja potrošača i poduzeća.
Izjavila je da inflacija u europodručju i Hrvatskoj prilično ustrajno pada, u Hrvatskoj već pet mjeseci zaredom i sada je na 8.9 posto, što je više nego u prosjeku u zemljama eurozone, no razlika se smanjuje.
Istaknula je da je Hrvatska u travnju prvi put nakon dugo vremena imala manju stopu inflacije nego Slovenija i Austrija, a unutar zemalja eurozone su višu inflaciju imale baltičke zemlje i Slovačka.
“To ukazuje na snažno smanjivanje rasta cijena u Hrvatskoj, no i dalje se radi o povišenoj inflaciji pa još ima puno posla”, rekla je.
Švaljek je kazala da su na inflaciju u početku dominantno utjecale cijene energenata i sirovina, a danas se pojavljuju i drugi pritisci, ponajprije iz područja tržišta rada, ali i iz područja intermedijarnih proizvoda, u koje su se ugradile cijene sirovina koje su porasle na početku inflacije.
“Zbog toga što je temeljna inflacija, kada se iz nje izdvoje cijene hrane i energije, ovako povišena, to zapravo indicira da još ima prostora za djelovanje monetarne politike kako bi se ukupna inflacija smanjila”, rekla je.
Nastavila je da je, što se tiče Hrvatske, zanimljivo da su u posljednje vrijeme, zapravo polovinom prošle godine, na inflaciju dosta velik utjecaj imale cijene usluga, što se može povezati s dobrom turističkom sezonom, istaknuvši da će iz tog dijela vjerojatno dolaziti pritisci na rast cijena i u ovoj godini.
Govoreći o kreditima rekla je da se vidi postojani rast kod kredita poduzećima i stanovništvu te rast kamatnih stopa na novoodobrene kredite. No u Hrvatskoj je taj porast niži nego u zemljama eurozone jer imamo specifičnu situaciju te se ulaskom u europodručje steklo nekoliko faktora koji su utjecali da porast kamatnih stopa kod nas bude daleko blaži i sporiji nego u ostatku eurozone.
Navela je da je zbog toga kreditna aktivnost i dalje prilično snažna, ali se pojavljuje određeno slabljenje potražnje za kreditima i kod poduzeća i kućanstava, a i banke u nekoj mjeri zaoštravaju odobravanje kredita. Ocijenila je da je ukupna gospodarska situacija bolja od očekivane, ulazak u eurozonu i Schengen pridonosi povećanju optimizma, a poboljšanje gospodarskih izgleda otežava usporavanje inflacije. Snažno tržište rada stvara pritisak na inflaciju, a stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pada pa je prvi put nakon puno godina broj nezaposlenih pao ispod 100 tisuća te je velika potražnja za radnom snagom.
U Hrvatskoj su se kamatne stope na kredite nefinancijskim poduzećima izjednačile s onima u europodručju, kazala je i naglasila kako Hrvatska danas ima niže kamatne stope na novoodobrene kredite nefinancijskim poduzećima i stanovništvu nego, primjerice, Italija ili Francuska.
Nastavila je da struktura stambenih kredita prema promjenjivosti kamatne stope i referentnom parametru štiti većinu dužnika od rasta kamatnih stopa. U Hrvatskoj, kazala je, imamo dobar dio kredita s fiksnim kamatnim stopama pa imamo najniži udjel promjenjivih kamatnih stopa stambenih kredita u novim poslovima. Istaknula je da kamatne stope domaćih banaka nastavljaju rasti te se nastavlja pooštravanje standarda odobravanja kredita, no kreditiranje je i dalje razmjerno stabilno.
Zamjenica guvernera zaključila je da se ukupna inflacija postupno smanjuje pod utjecajem pada cijena energenata i sirovina, temeljna inflacija je još uvijek postojana, a povoljnija gospodarska kretanja i snažno tržište rada otežavaju spuštanje inflacije. Projekcije očekuju tek postupno spuštanje inflacije prema ciljanoj razini, oštrija monetarna politika je moguća, no treba je iskoristiti da, kako je rekla, “prizemljenje ne bi bilo pretvrdo”.
Dodala je da je ESB pokrenuo do sada najsnažniji ciklus zaoštravanja monetarne politike, ali na Hrvatsku to još nije utjecalo u punoj mjeri, prijenos na kamatne stope u Hrvatskoj je odgođen, a kreditna aktivnost još uvijek razmjerno stabilna.
Dvodnevnu Znanstveno-stručnu konferenciju Financijsko tržište organizirala je Hrvatska udruga banaka uz programsko partnerstvo Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.