Hrvatska u posljednjih deset godina približava prosjecima EU-a.
BDP po glavi stanovnika je sa 63 posto došao na 73 posto, imamo najviše zaposlenih u zadnjih 30 godina, broj nezaposlenih je pao ispod sto tisuća. Ali, iza toga stoji i činjenica da su iz Hrvatske iselile stotine tisuća građana.
Na pitanje je li onda to uspjeh ili neuspjeh, za Novi list odgovorio je Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU.
– Ulaskom u Uniju građani su dobili mogućnost slobode kretanja i zapošljavanja u cijelom EU-u, pa je svaki pojedinac mogao odlučiti za sebe gdje može ostvariti svoj potencijal. I taj izbor su imali zahvaljujući ulasku u EU. Mnogi od njih su donijeli odluku da se okušaju u inozemstvu i da tamo pokušavaju izgraditi karijeru i život. Događalo se to i u drugim državama nakon pridruženja. Kroz deset ili 20 godina nakon ulaska u Uniju, kako se standard približavao standardu razvijenih zemalja, ili kako su se smanjivale razlike, iseljavanje je zaustavljeno, u nekim slučajevima su se ljudi vraćali, događale su se i pozitivne migracije. Kod nas je sada broj ljudi koji odlaze puno manji i vjerujem kako je trend zaustavljen.
Od dvije milijarde ‘rezerviranog’ novca, 680 milijuna odlazi u 22 grada. Upitan je hoće li oni znati i moći iskoristiti taj novac i poboljšati život u svom okruženju?
– Vjerujem da hoće. Uz ta sredstva oni se i dalje mogu prijavljivati i na sve ostale EU natječaje, tako da im ovih 680 milijuna eura dođe povrh svega ostalog i kroz taj mehanizam dobivaju mogućnost boljeg planiranja, tako da mogu planirati što će učiniti u određenoj četvrti, i mogu strateški planirati više različitih projekata koji daju sinergijski učinak. To inače nije praksa sa svim ostalim EU natječajima, na koje se prijavljuju pojedinačno i ovisi im gdje će im projekt proći. Time su osigurani nikad bolji uvjeti iz EU fondova za gradove. Tako da vjerujem da će gradovi biti zainteresirani, njihovi građani vide što su sve dosad napravili s tim novcem i imaju motiva još se jače potruditi. Što je donio EU novac vidi se u brojnim gradovima u Hrvatskoj, uzmimo samo neke poput Osijeka, Šibenika ili Zadra, Novske, Virovitice, Rijeke, Karlovca, Vukovara, Požege i brojnih drugih… Gotovo svi gradovi su osjetili pozitivne efekte EU fondova. Pojedini gradovi su primjeri pozitivne tranzicije i to se na njima vidi, i sa svim ulaganjima su promijenili i percepciju i imidž grada i to je možda i najveći efekt trošenja novca iz europskih fondova.