Sredinom svibnja, dok je Hrvatska pripremala se za turističku sezonu, cijene goriva prešle su stare psihološke granice od deset kuna po litri. No, umjesto da se smire, cijene su i dalje u porastu. Pitanje koje se nameće jest: zašto?
Posljednjih mjeseci, cijene benzina, dizela i poljoprivrednog plavog dizela gotovo kontinuirano rastu, izazivajući zabrinutost građana i poduzetnika. Nedavno povećanje cijena goriva dodatno je naglasilo ovaj trend – benzin je poskupio za tri centa te se prodaje po cijeni od 1,57 eura ili 11,83 kune po litri, dok je dizel skuplji za cent, dostižući cijenu od 1,52 eura ili 11,45 kuna po litri. Poljoprivredni plavi dizel ide po cijeni od 0,99 eura ili 7,46 kuna po litri.
Vlada je istaknula da je intervencijom na tržištu uspjela spriječiti još veće poskupljenje goriva. Prema njihovim izračunima, bez intervencije bi cijene iznosile 12,81 kunu za benzin, 12,66 kuna za dizel i 8,06 kuna za plavi dizel. Unatoč povećanju, cijene goriva u Hrvatskoj još uvijek su umjerene u usporedbi s cijenama u zapadnoj Europi, gdje cijene redovito prelaze 15 kuna ili dva eura po litri.
Ali zašto su cijene goriva u stalnom rastu već četiri mjeseca? Najjednostavniji odgovor leži u globalnom rastu cijena nafte, posebno na mediteranskom tržištu koje je važno za Hrvatsku. U proljeće ove godine, cijena barela nafte iznosila je 75 dolara, dok je danas skočila na 85 dolara, što predstavlja rast od 13 posto. Taj porast cijene nafte logično se odražava i na cijene goriva u maloprodaji.
Postoji i drugi faktor koji utječe na cijene goriva – usporavanje europske, američke i kineske ekonomije, što rezultira smanjenom potražnjom za naftom. Ovaj trend smanjenja potražnje usko je povezan s trenutnom globalnom ekonomskom situacijom.
Razgovarali smo s naftnim stručnjakom Igorom Dekanićem, bivšim dekanom Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, kako bismo bolje razumjeli ove promjene. Dekanić ističe da visoke cijene goriva proizlaze iz povećanja cijena nafte, ali dodaje da Vlada također pokušava nadoknaditi dio subvencija koje su bile prisutne prošle godine, kada su cijene nafte bile iznad 100 dolara po barelu.
Što se tiče subvencija i regulacije cijena, Dekanić smatra da Vlada nema drugog izbora nego nastaviti kontrolirati cijene kako bi podržala građane i poduzetništvo. Dekanić zaključuje da su cijene goriva vjerojatno i dalje pod kontrolom, osim ako se na svjetskim tržištima ne dogodi nagli skok cijena.
Tin Bašić, osnivač portala cijena-goriva.info, dodatno pojašnjava situaciju. On naglašava da rast cijena nafte na mediteranskom tržištu nije jedini faktor, već i uspješna turistička sezona, povećana potražnja za gorivom uslijed velike količine prometa te bliža zimska sezona koja može dodatno utjecati na cijene energenata.
Uz sve ove faktore, svi se nadaju da će se očekivani pad cijena nafte odraziti i na cijene goriva te da će Vlada poduzeti korake kako bi podržala građane i poduzetnike tijekom ovih promjena.
