Obilježava se Dan životinja s farma; Godišnji broj zaklanih s farma premašio 90 milijarda

Najnoviji podaci o kopnenim životinjama koje se uzgajaju i ubijaju radi hrane otkrivaju poražavajuću statistiku: prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), procjenjuje se da se godišnje zakolje čak 92,2 milijarda kopnenih životinja. Kako navode Prijatelji životinja, nova statistika, koja ih je zgrozila i zaprepastila, još je tužnija kada znamo da u ovu stravično veliku brojku nisu uključene ribe i ostale morske životinje čija se pogibelj mjeri u tonama.

– Svaki dan čak 160 milijuna životinja s farma okonča svoj život u klaonicama diljem svijeta. Ni život prije tog zadnjeg dana nije im puno bolji – većina njih svoje kratke živote provede u strahu, mraku, zatočena, vezana i mučena, što je razlog zašto su klaonice i farme skrivene od pogleda ljudi. Grozna je i činjenica da velika većina životinja uzgojenih i ubijenih u mesnoj industriji još niti ne odraste prije nego što završe u klaonici, a sve to događa se zbog ljudske navike jedenja mesa, mlijeka i jaja, kaže Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.

Upravo kako bi se osvijestila javnost o tužnoj stvarnosti najeksploatiranijih životinja, svake godine 2. listopada obilježava se Svjetski dan životinja s farma. Ove godine Prijatelji životinja povodom toga dana skreću pozornost svima na novu brojku od više od 90 milijarda svjesnih bića, koja u strahu čekaju smrt:

– Malo tko će ostati ravnodušan na prizore koji su svakodnevni na farmama zbog činjenice da su životinje jednako svjesna bića, koja osjećaju bol baš kao i ljudi. Nije problem samo u krajnje okrutnom tretmanu životinja na farmama i stravičnom pokolju već i u alarmantnoj potrošnji prirodnih resursa i devastaciji okoliša, upozorava Balaš Cerjak.

Pojašnjava da je masovni uzgoj životinja radi hrane odgovoran za nevjerojatnih 57 % emisija stakleničkih plinova koje uzrokuju klimatske promjene. Industrije koja iskorištavaju životinje radi ljudske prehrane koriste čak 83 %, svjetskog poljoprivrednog zemljišta. Uz stalno krčenje šuma, uzgoj životinja odgovoran je i za enormnu potrošnju i zagađenje pitke vode.

– Prelazak na biljnu prehranu može smanjiti negativne emisije stakleničkih plinova za 49 %, korištenje zemljišta za hranu za 76 % i korištenje vode za 19 %. Ohrabrujuće je znati da svatko od nas može odigrati veliku ulogu u spašavanju svijeta samo ako se odluči jesti više biljne hrane, a manje mesa, mlijeka i jaja. Uz to može živjeti i pustiti druge da žive, poručuje Balaš Cerjak.

Iz udruge Prijatelji životinja pozivaju sve da se povodom Svjetskog dana životinja s farma informiraju kako mogu pomoći životinjama, okolišu i vlastitome zdravlju. Zaključuju da je svijet velika tvornica patnje i smrti, a sve to ne samo što nije ni nužno ni potrebno nego je ubojito i za nas i za cijeli planet. Zato sve više ljudi poseže za rastućom ponudom biljnih proizvoda i jela, koja su ukusna, zdravija, raznolika i široko dostupna.