VISOKI KAZNENI SUD Potvrđena presuda: Fra Šime Nimac i bankarica Jasmina Bilonić moraju vratiti novac ili idu u zatvor!

Na stranicama Visokog kaznenog suda RH danas je objavljena odluka u slučaju fratra iz Lišana Ostrovičkih Šime Nimca i bankarice Jasmine Bilonić. Naime, Sud je odbio  žalbu državnog odvjetnika i potvrdio prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Splitu, čime je njihova presuda postala pravomoćna.

Podsjetimo, fra Šime Nimac osuđen je zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, a bankarica Bilonić na poticanja na to djelo za koje ej sud utvrdio da je počinjeno na štetu jedne župe. Stoga su oboje osuđeni su na kazne zatvora u trajanju od jedne godine time da im je izrečena uvjetna osuda tako da se kazna na koju su osuđeni neće izvršiti ako u roku od četiri godine od pravomoćnosti presude ne počine novo kazneno djelo i uz posebnu obvezu da u roku dvije godine uplate oštećenoj župi novac u visini počinjene štete, navodi Visoki kazneni sud, uz opasku da ukoliko  optuženici ne postupe po posebnoj obvezi, uvjetna osuda se može opozvati.

–Državni odvjetnik podnio je žalbu protiv prvostupanjske presude zbog odluke o kazni, smatrajući da je optuženicima trebalo izreći bezuvjetne kazne zatvora u primjerenom trajanju. Optuženici su u odgovoru na žalbu predložili žalbu državnog odvjetnika odbaciti, a podredno odbiti. Unatoč tome što je prvostupanjski sud optuženicima izrekao upravo onu vrstu i mjeru kazne, sudske opomene i posebne obveze koju je predložila zastupnica optužbe, takav prijedlog nije obvezujući za sud. Zato je žalba državnog odvjetnika meritorno razmotrena. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske žalbu državnog odvjetnika nije ocijenio osnovanom tj. prihvatio je izrečenu uvjetnu osudu uz primjenu posebne obveze popravljanja štete kao kaznenu sankciju primjerenu počinjenom kaznenom djelu kao i ličnostima oba optuženika, koja će ostvariti svrhu kažnjavanja, stoji u odluci Visokog kaznenog suda.

Navode i kako će se time u dovoljnoj mjeri izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na optuženike kao počinitelje i sve druge da ne čine kaznena djela, kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo.